Differentia diskusije
17.05.2008. 09:35 *
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Vesti: Elektronska verzija trećeg broja časopisa Zapad [download]
 
   Početna   Pomoć Prijavljivanje Registracija  
Stranice: [1]   Idi dole
  Pošalji ovu temu  |  Štampaj  
Autor Tema: Budizam | O budizmu  (Pročitano 3012 puta)
strangelove
Gost
« poslato: 31.05.2006. 00:32 »

Budizam  |  O budizmu

Otvorio bih ovaj topik citatima iz dela "Sedam knjga mudrosti": prema prevodu Lame Kasi Dawe Samdupra (srpski prevod - Srbislava Elezović). Beograd: Grafos, 1990 u uredništvu Vite Markovića.

Ipak, pre nego sto predjem na citiranja napomenuo bih da sam se za ovo delo odluchio kako bih usmerio paznju manje na teorijske aspekte razlicitih pravaca u budizmu, a vishe na budizam u praksi to jest na razlicite skole u njemu koje u budizmu nemaju to ime vec se sagledavaju na nivou razlicitih ucenja i pristupa "jogi". Medjutim, u kontekstu zapadnoevropske terminologije iz proslog i preproslog veka ti pristupi bi se mogli nazvati svojevrsnim "skolama u samom budizmu". Dodushe, u prvom delu knjige o kojoj pricam, zadan je kraci teorijski uvod u "raznovrsnost budizma" , pa u tom kontekstu najpre cu izneti citate iz toga dela, jer ipak je neophodno bar, u nekim osnovnm crtama poznavati "teoriju budizma" ukoliko se zeli upoznati s njegovom "praksom".
Nakon toga , zamislio sam da bi mogao citirati razlicita poimanja samih budista o razlicitim jogama i njihovim podvrstama (Hatha joga, Laya joga, Dhyana joga itd). Pri tom mislim da bi se o tom "praksisu" u Budizmu mogo povesti neki vid filozofskog dijaloga jer su do sada zapadni teoreticari, socijolozi, filozofi i psiholozi govorili mnogo vishe o samoj teoriji budizma nego li o tome, a ipak ni tu teoriju do kraja nisu sagledali postho i dalje ima dosta neprevedenih budistickih spisa ili spisa koji su zapostavljeni prilikom tih istrazivanja zapadnih autora.
Nego, dobro hajde da pogledamo i ono sto sam  izdvojio kao bitno u toj kracoj teoriji, pa cu kasnije preci na "praksu"

Citat
Kao filozofija, a isto tako i kao umece zivljenja, budizam je razumljiviji od svakog drugog naucnog ili filozofskog sistema koji je danas razvijen na Zapadu, jer on podrazumeva zivot u svim njegovim manifestacijama kroz beskrajna stanja postojanja, pocevshi od najnizih podljudskih stvorenja do bica koja su mnogo vishe napredovala od coveka

Citat
Po Budi verovanje da je dusha ( sanskrit: atman) kao duhovna esencija vecno individualizovana, nepromenjljiva i nerastvorljiva i kao takva besmrtna, cak kada bi se logicno pretpostavilo njeno postojanje, je misao koja je mentalna veza za coveka i drzi ga u stanju ropstva beskrajnom krugu ponovnih umiranja i radjanja...
Ovaj problem o dushi ili o nepostojanju dushe ( sanskrit: atman ili anatman) koji je bez sumnje jedan od najtezih i najkonfuznijif problema budisticke psihologije, moze, mozda da se razjasni pomocu sledece slike:
Covek u sedamdeset godina nije vishe onakav kakav je bio sa deset, kao sto ni dete od deset godina nije onakvo kakvo ce biti kao covek sa sedamdeset. Medjutim izmedju deteta i starca postoji kontinuitet svesti. Isto tako starac nije vishe nalik detetu u svom skorasnjem ponovnom radjanju, a medjutim izmedju njih postoji neka vrsta uzrocne veze , mada ne postoji "identitet licnosti".  Medjutim, postoji  ova razlika: izmedju starca i deteta postoji kontinuitet secanja, izmedju novorodjenog deteta i starca pak dolazi, izuzev u izuzetnim uslovima, kada se joga upraznjava pre smrti, do manje vishe potpunog prekida kontinuiteta secanja u sangsaricnoj ili u svetovnoj svesti, ali ne i u podsvesti koja je po nama mikrokosmicki vid makrokosmicke ili nadsvetske svesti

Na ovaj deo citata u kojem se pominju dete i starac urednik je dodao u fus-noti radi poredjenja ovoga o cemu govore budisti sa necim drugim sto cu sada citirati:

Citat
Isto kao sto Mesec reflektuje samo mali deo Sunceve svetlosti, normalna svest reflektuje beskrajni deo podsvesti ( drugim recima nesvesno) sto predstavlja podsvesnu osnovu iluzornog ljudskog postojanja. Kao i Meseceva svetlost, i nepoznata svest je za coveka jednostavna, aktuelna i stvarna sebi samoj, s obzirom da se ne poznaje njen skriveni izvor.

Citat
Mada osoprava svaku mogucnost bilo kakve vrste licne dushe i besmrtnosti..., Buda u svom ucenju o Nirvani govori o lepsoj sudbini koja ocekuje covecanstvo, a mozda ne postoji budisticko ucenje koje su manje razumeli od ovog. Rec Nirvana na sanskritu bukavlno znaci: ono sto odlazi, ili ono sto se gasi kao vatra koja se gasi ili plamen koji duvamo. Ona isto tako znaci ohladiti ili postati hladan i u ovom smislu se primenjuje na senzualno postojanje. Zapadnjaci koji su shvatili jedino egzotericni vid ovih znacenja odgovorni su za sada toliko uvrezeno pogreshno misljenje da je Nirvana Summum Bonnum budizma, sinonim potpunog ponistavanja bica. Ako se shvati u pravom smislu te reci, Nirvana podrazumeva gushenje, hladjenje Tri Plamena Zelje: pohlepe , zlovolje i gluposti. Kada se one ohlade ili ugase ili (ezotericki shvaceno) preobrze u cistotu, blagonaklonost i mudrost i tako na taj nacin uklone neznanje (sanskrit: avidya), cisto znanje stanja Bude ce zasvetleti. Nirvana ne moze da se opishe, jer nijedna od zamisli ogranicenog duha ne moze da se primeni na to koje je prevazislo taj duh. Kada bi se dvojica mudraca koji su ostvarili Nirvanu sreli, a josh uvek imaju svoja tela, medju njima bi doslo do intuitivnog sporazumevanja o tome sta je Nirvana, ali bi ljudski jezik bio poptuno neodgovarajuc da to opishe, cak i medju njima, sto je josh veci razlog za onoga ko to nije osetio ni u jednom trenutku

Neka ovo bude za sad to sto sam izdvojio kao neke od mnogobrojnih poimanja samih budista o nekim aspektima budizma. Kasnije cu citirati i njihove poglede na sopstvenu "praksu" a koja je sadrzna u ucenjima o Jogama, ali pre tih smatram da bi , ukoliko neko zeli, trebalo porazgovarati o bar nekim osnovnim pojmovima iz teorije budizma.
« Poslednja izmena: 31.10.2007. 11:15 Plodni bizon » Sačuvana
Nicolas Berihon
Nazionalist
Teatralni mislilac
***

Duh bunta: +4/-4
Van mreže Van mreže

Poruke: 82



« Odgovor #1 poslato: 31.05.2006. 17:56 »

Nisam siguran koliko je metodološki ispravno naslovljena tema, obzirom na sadržaj. Da bi nešto bilo filozofija budizma potrebno je da sa stajališta filozofije izlaže budizam kao fenomen, religiju. Zar ne? Jer filozofija je filozofija, a budizam je budizam ( religija ). Ova tautologija je namerna, i njen cilj je edukativan. Rekao bih da sadržaj ima za cilj da izloži učenje o budizmu, kao svojevrstan pogled na svet, što se ponekad meša sa filozofijom, otud možda i treba tražiti razloge naslovljenosti teme tj. pogreške. Sa druge strane Budizam kao tema mi je zanimljiv, te ovo shvati kao nagovor za dalje postiranje. :)
Sačuvana
strangelove
Gost
« Odgovor #2 poslato: 02.06.2006. 23:26 »

Da, delimicno se slazem s tobom i naravno da naslov koji sam dao ovom topiku nije metodoloski ispravan. Ali, ipak imajmo u vidu da je rec o forumu , a ne pisanju eseja, istrazivackog rada itd. Na brzinu sam dao naslov koji i nije toliko bitan koliko je bitno ono o cemu mozemo pricati ovde. Kao sto sam gore i rekao, namera mi je najpre bila da porazgovaramo o nekim osnovnim pojmovima koji se ticu budizma , pa tek onda da govorimo o "budistickoj praksi". Da , slazem se s tobom da bi nestho bilo filozofija mora sa stajalista filozofije da govori o budizmu i bas sam iz tog razloga citirao knjigu koja sadrzi "ono sto sami budisti vide u svojim skolama ne kao religiju vec kao "filozofiju". Mogao sam da citiram zapadnoevropske autore ( kod kojih se , inace vecina slaze da budizam nije religija u klasicnom smislu te reci vec "filozofija", "psihologija", a  neki ga u poslednje vreme sve vishe nazivaju "filozofskom teorijom bioenergetizma".
Osim toga zar nije bolje videti , najpre sta sami budisti misle o svojoj "religiji" pa tek onda tumaciti i one koji sve to posmatraju iz jedne "zapadnoevropske " perspektive? Inace , mnogi autori su na vreme uvideli taj problem koji se javlja pri istrazivanju ove istocnjacke "religije" kada sa o njoj govori sa stanovista "filozofije Okcidenta" i zato su i oni preorucivali da se najpre istraze mnogobrojna budisticka ucenja i spisi, pa tek onda razmatrati odnos ili eventulane korelacije izmedju dve tako razlicite kulture.
S druge strane mozete govoriti ovde o Budizmu i kao religiji, ukoliko smatrate da je rec o veri, ili psihologiji ili cemu vec. Ponavljam naslov koji sam dao ne ogranicava se u bukvalnom smislu samo na filozofiju. Dakle, filozofija nije neki zatvoreni naucni sistem koji uvek mora krenuti iz istih premisa ( O tome sam vec govorio u topiku pod nazivom "filozof?"
Zato, sta god Vas interesuje u vezi s budizmom izrecite ili upitajte ovde, pa cemo svi zajeedno pokushati da dodjemo do odgovora. Ja cu se josh zadrzati na teoriji , posto vidim da sam napravio malu konfuziju ovom temom i mozda cu vec danas obrazloziti zasto je budizam kao fenomen nestho tako svojevrsno, pa ga iz tog razloga mnogi ozbiljni filozofi uopste i ne smatraju religijom vec necim sasvim drugacijim...



U cemu je razlika izmedju budizma i ostalih religija (Ukoliko budizam posmatramo kao religiju), ili da uzmemo neku blizu odrednicu pa da uporedimo neke od glavnih crta izmedju budizma i hriscanstva?
Naime, Mizant je na drugom topiku (o filozofiji i religiji) pomeno tkz: trgovacku svest vernika.
Citiracu deo te poruke:

Citat
Vernici (kršćani, antikršćani i ostali) ne mogu da pojme da čovek može da čini nešto dobro a da za to ne dobija nikakav nadzemaljski ili naročit dar zauzvrat. Kod njih vlada jedna trgovačka svest: ja tebi dam ovo, ti meni zauzvrat nešto drugo, u sličnoj razmeri

U potpunosti se slazem s ovim kada je rec o hriscanskim vernicima ili, islamskim itd, ali ne znam da li Mizant tu uvrshta i budizam i njegove sledbenike postho se meni cini da  kada je u pitanju ta "religija bez Boga" ne bi se moglo govoriti o postojanju trgovacke svesti. Zasto  tako mislim? Nisam do sada primetio da se u ucenjima ostalih religija tako strogo razdvaja ono sto mi na zapadu josh od Parmenida i drugih predsokratovaca zovemo put mnjenja i put znanja kao stoje to slucaj u budizmu. U budizmu se to saopstava na drugi nacin putem stroge diferencijacije izmedju tkz sangsarincne svesti ( svetovna svest) i podsvesti koju vecina budista sagledava kao jednu umanjenu verziju kosmosa ili makrokosmosa. Upravo u toj diferencijaciji se sagledava na zapadu jedan od razloga iz kojih se mnoga budisticka ucenja mogu nazvati "psiholoskim", jer obratite paznju: ovo je bilo izreceno mnogo hiljada godina pre nego sto se pojavio jedan Frojd formulishuci u okviru psihoanalize svest kao samo jedan sicusni delic podsvesti. Budisti su otisli u radikalnijem smeru tvrdeci da na neki nacin ta "normalna svest" zapravo ne postoji jer je rezultanta percepcije onoga sto je u antici definisano kao "trosno i propadljivo". Ali ne samo zbog toga, vec i zbog sangsaricne svesti koju evropski Frojd u 19 veku formulishe kao nad-ja. Dakle Frojd, ikao ne misli na budisticka ucenja dolazi do zakljucka da je nad-ja ona svest koju imamo, a koja potice ne od samosvesti vec  na izvestan nacin od onoga sto je konstituisano u nama kao kodeks ili pravilo misljenja nametnuto od strane socijlanih, drustvenih i porodicnih uslova u kojima se gradi licnost pojedinca.
Frojd naravno nije tumacio podsvest kao "mikrokosmos" "makrokosmosa", ali jeste pokushao da definishe ono "nad-ja" koje je tako bitno za "budisticku praksu" . Medjutim, u budizmu ta sangsaricna svest ne odnosi se samo na na ono sto se izdefinisalo u nama kao rezultanta socijlanih uticaja , vec oni to posmatraju u jedno znatno prosirenijem smislu, pa tako mnogi ucitelji joge od svojih ucenika zahtevaju poptupno oslobadjenja i raskidanje veza i sa samom prirodom ("izvan granica prirode") jer su i ustanovljene prirodne zakonotiste , prema budistima, jedne od delova sangsaricne svesti koja nas sprecava da postignemo "uzvisenije stanje ljudskog postojanja". Sada vec dolazimo do jedne slicnosti budizma s ostalim religijama jer i ona unapred pretpostavlja da postoji neko "uzvisenije" stanje coveka od onog vec postojeceg, ali kako se to uzvisenije stanje sagledava u budizmu? Za razliku od ostalih religija budizam ne pretenduje na to da svaki pojedinac moze ili celokupan ljudski rod moze postici , recimo stanje nirvane. Ne, u budizmu i posebnim ucenjima o jogama predvidjaju se mogucnosti koje individua poseduje da ostvari bilo koju vrstu meditacije. Zato u budizmu postoji tako velik broj razlicitih joga jer ne moze svaki vernik kod njih upraznjavati na pr: "Laya Jogu" koja se postize vladanjem sopstvenom voljom putem duhovnih predispozicija. Nekome bolje pristaje prema mogucnostima tela i duha ova ili ona vrsta joge, a nekima ne pristaje ni jedna i to je u budizmu psiholoska, bioloska i kriticka cinjenica vezana za svakoga ko zeli da prodre u ono sto oni poimaju kao "uzvisenija stanja", tako da neki to prosto mogu, a neki ne. Kazem "psiholoska", "bioloska" i uopste kriticka cinjenica zato sto se neke od joga zasnivaju na mogucnostima tela (Hatha Joga), neke na mogucnostima opaznja( Mantra joga), a neke na mogucnostima uma ( Dhyana Joga itd.). U tom smislu budizam ne pretopstavlja unapred postojanje kazne ili nagrade u smislu (pakla i raja kao sto je to izdefinisano u hriscanstvu) vec nagovestava individualizovane mogucnosti svakog pojednica da postigne neki nivo samo-spoznaje u okviru svoje "nadsvetske ili nad- sangsaricne svesti", a putem joge. Ta nad-sangsaricna svest bi po zapadnoevropskoj psihologiji bila raspadanje onoga sto Frojd naziva nad-ja. To je ujedno i jedan od razloga iz kojih savremena psihologija jos uvek nije u stanju da pojmi onu vezu koja u budistickoj psihologiji postoji kao jedan potpuno individualizovan pristup obradjen za svakog pojedinacno, a ne kao opsti psiholoski, naucni sistem.
Ali pokusavajuci i sam da blize objasnim povezanost izmedju teorije budizma i Joga previdjam slozenost njihovog ucenja. To je tako jer mi koji smo pod ogromnim uticajem zapadnoevrospke civilazacije cesto, recimo Budina ucenja shvatamo kao nihilizam ili sto je jos gore budizam sagedavamo na vulgarizovanom nivou "asketizma". Zasto ovo kazem? Naime, iako Buda ne priznaje u izvesnom smislu niti duh , niti dushu on u jednom trenutku prema budistickim spisima kaze da mi imamo  duh, imamo dushu imamo telo i to je sve sto treba da znamo. Medjutim, on pritom misli na samu meditaciji to jest aludira na to da moramo biti samosvesni onoga sto jesmo ne bi li smo bili smo postali ono sto mozemo biti.
Pritom, bitno je nalglasiti da ne pripadaju sve joge onome sto se danas naziva budizam vec i drugim pravcima kao sto su Hinduizam i druge. Ipak, za sada, se necu zadrzavati na tim razlikama.
Nema sumnje da se budisticka ucenja prevashodno odnose na sticanje umeca u upraznjavanju razlicitih joga, a to se prema njima dvija putem oslobadjenja od sveta fenomena to jest (samsare).

Citat: Iz dela Sedam knjiga mudrosti
U praktikovanjima budisticke joge cilj je , kako se to kaze poetskim jezikom “Svetlosti Azije” da se kap iz induvidualizovanog pljuska, koji je u ovom slucaju duhovni vid , istopi u moru koje iskri Jedinim Duhom. Drugcije receno , cilj je prevazilazenje svega iz samsare ( ili postojanja fenomena) i dosezanje nadsvetovne svesti kao i istovremeno ostvarivanje Nirvane.

Takodje , ovo oslobadjanje iz “samsare” kod budista podrazumeva i prevazilazenje Neznanja putem spajanja sa Znanjem. Ovo izgleda kao jednostavna distinkcija , ali kljucna rec jeste “oslobadjanje”, jer , prema budistima ucenje predstvalja zapravo, oslobadjanje od neznanja. Dakle, jedan budisticki posvecenik nece sticati svoja saznanja radi saznanja samih po sebi vec kako bi se mogao pribliziti Nirvani, mada neki uoptrebljavu ne pojam Nirvane, vec pojam Mukti.
Josh malo cu se sadrzati na “teoriji budizma”, pa da navedem josh neke specificnosti vezane za isti u odnosu na ostale religije, pogotovu one semitske ( Judaizam, Hriscanstvo i Islam).

Citat
Mnogobrojna pogrshna misljenja koja se javljaju u Evropi kada se radi o ucenju prosvetljenog nastala su zbog nedovoljnog poznavanja ove nauke. Na nesrecu, i mnoge od protivnickih religija su mnogo greshile u tumacenjima, neke hotimice, a druge zbog nepoznavanja suptilnog transcedentalizma koji je od budizma nacino pre filozofiju nego religiju, mada je u stvari on i jedno i drugo.

Citat
U trancendetalnom smislu ne postoji razlika izmedju samsare i Nirvane.

Citat
Posto se joga smatra primenjenom verskom psihologijom, ona je je glavno kanalisanje hinduizma, budizma, jainizma i taoizma. U manjoj meri ona je pothranjivala razvoj persijske religije i na vazan nacin uticala na oblik triju semitskih religija : Judaizam, Hriscanstvo i Islam. U manjem i manje sistematizovanom obliku joga ima svoju ulogu cak i kod animistickih naroda koji su nazvani primitivnim.  Medju kulturno razvijenim narodima , prizivne molitve, egzorcizmi, mise upucene mrtvima i zivima, molitve, mantre, religiozne meditacije, molitve uz brojanice, merode za postizanje duhovne discipline ili neke unutrasnje vizije, svi oblici obreda koji omugucavaju coveku misticno versko opstenje sa “vishim silama” ili oslobadjanje od zemaljskog postojanja , sadrze u sebi na razlicitim stupnjevima manje- vishe svojstva joge.

Ako se ovaj poslednji citata shvati kao odnos izmedju razlicitih religija ( recimo budizma i hriscanstva ) uvidecemo da neka budisticka ucenja unapred predvidjaju takvu konstalaciju neke religije u izvornom smislu jer za budiste bi Isus Hrist bio samo jedan od posvecenika u jednu vrstu joge ili bar “staze” u kojoj se primenjuje neka posebna vrsta  ( to jest Hrist bi bio sledbenik Bhakti joge koja se postize “vezivanjem” to jest mentalnom koncetracijom za Ljubav- ( eticki stav) “Voli bliznjega svoga kao samoga sebe ” .
Nabrojacu sada vrste joge prema knjizi Sedam knjiga mudrosti, ali pre nego sto to ucinim da napomenem da se sve te vrste joga ne primenjuju na identican nacin u u razlicitim ucenjima budizma, hinduizma i drugih. Takodje, da napomenem kao sto je  autor u knjizi napomenuo , a duzan sam da to i ovde prenesem da se Joge koje razvrstavamo ovde ne uzimaju kao nekakav prirucnik za vezbanje istih! U budizmu, hinduizmu itd,  nijednom uceniku nije dozvoljeno izvodjenje bilo koje vrste joge bez prisustva Jogina to jest ucitelja i isto tako da naglasim da ove vrste joga nemaju nikakve veze sa zapadnjackom prikazima tkz: "Jogi" koji predstvljaju vulagrizovan i na kraju krajeva vrlo opasan pristup ovim ucenjima.
To su dakle prema delu“ Sedam knjiga mudrosti”
1. Hatha joga – postize se: disanjem-  vodi kontroli nad: fizickim telom i vitalnoscu                               
  2. Laya joga- voljom –                        duhovnim sposobnostima
       a) Bhakti joga- ljubavlju-               sposobnostima bozanske ljubavi
       b) Sakti joga- energijom-               energetskim oblicima prirode
       c) Mantra joga- zvukom-               mocima vibracije zvukova
       d) Yantra joga- oblikom –              mocima geometrijskih oblika
 3. Dhyana joga-mislima-                      mocima procesa misljenja
 4. Raja joga-   metodom                       sposobnostima razlikovanja
      a) Jnana joga- shvatanjem-              sposobnostima poimanja
      b) Karam joga- aktivnoscu-               sposobnostima delovanja
      c) Kundalini joga – kundalinijem-   mocima snage psihickih nerava
      d) Smadhi joga- sobom-                   sposobnoscu ekstaze

Ono sto na prvi pogled primecujemo nakon ovog razvrstavanja jeste da se, globalno posmatrano sve Joge mogu  podeliti  na one koje se s jedne strane postizi putem mogucnosti  i sposobnostima duha, a druge mogucnostima tela.  Takodje primecujemo da one koje se postizu mogucnostima tela neraskidivo su povezana sa spoljasnim , nezavisnim objektom ( Sakti joga, Mantra joga, itd). Interesantno je sto “budisticka psihologija” kao sto sam vec izrazio unapred predvidja mogucnosti pojedinca, pa tako oni uspevaju da u svojoj praksi svakom uceniku ili posveceniku dodele jednu od ovih vrsta joge...
Nastavicu sledeceg puta s citiranjem samih ucitelja joga o njihovom pogledu na iste, pa bi tek nakon toga mogli da u filozofskom smislu promatramo i razgovaramo o tim ucenjima. Za, sada napominjem, jos uvek se drzim budizma samog po sebi jer to smatram neophodnim za sva uporedjenja, analiticki pristup ili bilo kakvu drugu metodu kojom bismo mogli da se pozabavimo ovom temom.
« Poslednja izmena: 20.11.2007. 04:13 Plodni bizon » Sačuvana
sensej
Narodni mudrac
**

Duh bunta: +0/-0
Van mreže Van mreže

Poruke: 27


« Odgovor #3 poslato: 01.07.2006. 17:31 »

OBudizmu kao nacinu zivota ili zivljenja ima toliko ispisanog da sebi daju pravo i totalni laici kako i oni mogu nesto reci , takve slucajeve srecemo samo kad nesto ili neka oblast nije tacno poznata a onda svako ima pravo oblijetati.
       Sam princ Sidarta iz plemena Sakijamuni je radio i zivio na nacin koji je bio stran tom vremenu ili vremenskom izvrsenju. Njegovo ucenje koje je vise licilo na trazenje nije ukljucivalo sljedbenike a ni nastavljace ali i nije negiralo ,- kao i sve u Indiji ili danasnjoj Sri-lanki gdje se i zacelo pudino podviznistvo koje prelazi u Budizam .
       Religija ili Filosofija su samo oblasti naseg bivstvovanja a Budizam je bivstvovanje , tako pokusavam o tome misliti ako se ono i uopste misli ?
Sačuvana
selena
Narodni mudrac
**

Duh bunta: +2/-0
Van mreže Van mreže

Poruke: 10


« Odgovor #4 poslato: 24.09.2006. 05:47 »

religija + filozofija = budizam
teza + antiteza = sinteza
vera + znanje = prevazilazenje oba u korist neceg ... sveobuhvatnijeg... savrsenijeg...
Sačuvana
.::dani::.
Sumnjiv tip
*

Duh bunta: +0/-0
Van mreže Van mreže

Poruke: 1


« Odgovor #5 poslato: 17.11.2007. 23:25 »

Zdravo svima!

Molim vas moze li mala pomoc! Da li iko zna gdje bih mogla pronaci prevod poeme Light of Asia od Edwina Arnolda, koliko sam razumjela postoji nas prevod u interpretaciji Srbislave Elezovic, ali u mom gradu nigdje ne mogu naci tu knjigu, a na netu postoji samo na engleskom

Ako iko ima prevod u elektronskojverziji ili zna sajt odakle bih je mogla skinuti, moollim da mi javi, ocajna sam, jako dugo je trazim i strasno bi mi to znacilo!!

Hvala unaprijed!!

moj mail je danica_bl@yahoo.com
« Poslednja izmena: 17.11.2007. 23:28 Domaci izdajnik » Sačuvana
Nebojsa
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +5/-15
Van mreže Van mreže

Poruke: 557



« Odgovor #6 poslato: 20.11.2007. 02:52 »

Budisticka literatura koju je moguce naci na webu, preporucujem sledece:

1. Ađan Sumedo: Četiri plemenite istine
Ova knjiga sačinjena je na osnovu govora poštovanoga Ađan Sumeda o ključnoj tački Budinog učenja: da čovek svoju nesreću može prevazići duhovnim sredstvima. Ovo učenje izloženo je kroz Budine četiri plemenite istine, prvi put formulisane 528. godine pre. naše ere u Parku jelena u Sarnatu blizu Varanasija i u budističkom svetu sačuvanim do današnjeg dana.
Poštovani Ađan Sumedo je bhikkhu (monah) budističke teravada tradicije. Rođen u SAD, zaređen je u Tajlandu 1966. i tamo je proveo narednih deset godina. Sada je starešina Amaravati budističkog manastira u Velikoj Britaniji, kao i učitelj i duhovni vođa mnogim monasima, monahinjama i nezaređenim sledbenicima.
Prvo poglavlje knjige u pdf formatu: www.geocities.com/anatta.press/Sumedho.pdf

2. Leonard Bulen: Veština življenja
Leonard Bulen je jedan od pionira prenošenja budističkog učenja na australijski kontinent. Bio je prvi predsednik Budističkog društva savezne države Viktorija, osnovanog još 1953. godine, i jedan od čelnika Budističke federacije Australije. Bio je i kourednik budističkog časopisa "Metta". Umro je 1984. u 76. godini.
Kao psiholog po profesiji, on Budino učenje izlaže u skladu sa budističkim psihološkim principima. Knjiga je podeljenja na 12 poglavlja, svako za po jedan mesec u godini. Posle uvodnog izlaganja osnovnih postavki, Bulen daje i vežbu za taj mesec, čime "Veština življenja" postaje jedan sasvim praktičan priručnik oplemenjivanja duha.
Prvo poglavlje knjige u pdf formatu: www.geocities.com/anatta.press/Bulen.pdf

3. Valpola Rahula: Čemu je Buda podučavao
Podnaslovi dela: Predgovor –  Buda –  Budistički pogled na svet –  Prva plemenita istina –  Druga plemenita istina – Treća plemenita istina – Četvrta plemenita istina – Učenje o nepostojanju sopstva – "Meditacija" ili oplemenjivanje uma – Budino učenje danas – Odabrani tekstovi

4. Njanaponika Thera: Budistička meditacija
Podnaslovi dela: Uvod  |  Put sabranosti  |  Sabranost i jasno shvatanje - deo 1  |  Sabranost i jasno shvatanje - deo 2  |  Četiri objekta sabranosti  |  Negovanje uma  |  Burmanska satipatthana metoda  |  Sabranost na dah  |  Veliki govor o temeljima sabranosti

5. Leonard A. Bulen, Budizam - metod vežbanja uma
Mada se najčešće smatra religijom, budizam je u osnovi metod usavršavanja uma. Tačno je da on sa svojom monaškom tradicijom i naglaskom na etičkim kvalitetima poseduje mnoge od spoljašnjih karakteristika koje Zapadnjaci povezuju sa religijom. Međutim, on nije teističan, jer ističe da univerzumom upravljaju bezlični zakoni, a ne neki bog-stvoritelj; molitva nema nikakvog smisla, jer Buda je bio učitelj, a ne božanstvo; a predanost se ne smatra religijskom obavezom, već jedino sredstvom izražavanja zahvalnosti prema utemeljivaču i sredstvom samorazvijanja. Zbog toga, posmatran sa te strane, budizam ni u kom slučaju nije religija.
Sačuvana
Branko
Slobodni mislilac
****

Duh bunta: +11/-1
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 306



« Odgovor #7 poslato: 22.12.2007. 12:15 »

    Buda govori o tome kako je samo rođenje patnja, starenje je patnja, umiranje je patnja, odvajanje od voljenih osoba je patnja, ne dobijanje onoga što želimo je patnja, biti bolestan je patnja, sukobljavanje sa neželjenim pojavama je patnja.
    On kaže da u te kategorije spadaju sve vrste patnji i ljudskih nezadovoljstva. Buda takođe kaže da ne treba na trenutno stanje u svetu i u nama da posmatramo i shvatamo samo kao svet koji pati, već da imamo tolerancije i prihvatimo patnju kao prirodno i ne negativno stanje. Samo sa takvim stavom ćemo moći da nađemo rešenja za probleme. Kada prepoznamo ljudska čulna uživanja ujedno kao uzrok i posledicu patnje, tada će naš inače nepopustljivi stisak oko svog Ja polako popusti i osloboditi našu pravu prirodu. Sposobnost da uvidimo patnju ostalih ljudi i našu patnju a ne biti preplavljen njome i ne dopustiti da nas savlada može doći samo kroz pravilo razumevanje, odlučnost i snagu našeg srca. On dalje kaže da još opštije uzroci patnje mogu da se podele na običnu patnju, patnju izazvanu promenama i patnju prožetu trenutnim uslovima.
Sačuvana
Plodni bizon
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +51/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2961



WWW
« Odgovor #8 poslato: 17.01.2008. 13:07 »

Četiri plemenite istine

Budizam, slicno hriscanstvu, polazi od stava da su telesne zelje coveka poreklo njegovih patnji. Stoga se smisao zivota ogleda u oslobođenju od zelja. Vrhunska mudrost je Nirvana. I Budizam, kao i Hriscanstvo, propisuje zapovesti kojih mora da se pridrzava. Ima ih 5, a 4 su istovetne onima u Hriscanstvu:

1. Ne ubij
2. Ne kradi
3. Ne vrsi preljubu
4. Ne lazi
5. Ne uzimaj alkohol

Oblici Budizma

1. Lamaizam
To je poseban oblik budistickog kulta obrazovan na Tibetu. Izraz je iz tibetanskog jezika "blama" i znaci ucitelj, vrhovni. To je ime za svestenika najviseg ranga. Za lamaizam se vezuke pojam reinkarnacije. Veruje se da posle smrti poglavara "lame" dusa pokojnika ulazi u telo nekog muskog deteta. Zato se budno motri na svu decu koja imaju neke specificne karakteristike: klempave usi, pegice, izbuljene oci... Sve to moze biti znak reinkarnisanog poglavara. Potom se cedulje sa imenima svih decaka stavljaju u ciniju i izvlaci se jedno. Izvuceni decak postaje novi Dalaj Lama. On se odvaja od roditelja i svih zena i podvrgava strogom verskom obrazovanju.

2. Djainizam
Djainizam se tretira kao posebna, treca religija u Indiji. Utemeljio ju je Budin savremenik Vardarma poznatiji kao Mohovira (Veliki Covek), koji je ziveo od 599 – 527. g.p.n.e. Rodjen i odrastao u kraljevskoj porodici. Napusta je kao mladic i postaje svestenik, pokusavajuci da nadje dublji smisao zivota. Njegova zivotna prica podseca dosta na Budhinu. Izmedju Djainizma i budizma takodje ima puno slicnosti ali Djainizam jos vise naglasava stav sveopste ljubavi i milosrdja. Svi oblici ljudskih aktivnosti podredjeni su strogim religioznim propisima. Oni se mole sa povezom preko usta da ne bi nehotice progutali nekog insekta. Da ih ne bi zgazili koracaju uvek oborenog pogleda i nose sa sobom mekanu metlu duge drske kojom ciste put pred sobom. Zemlju ne obradjuju da ne bi ubili crve. Iz istog razloga ne kuvaju niti pale vatru. Ima ih oko dva miliona, uglavnom sluzbenika i trgovaca koji nastanjuju oblasti oko Kalkute. Otac Indije, Mahatma Gandi, bio je pristalica ovog religijskog sistema.
Sačuvana
direktor bolnice
Slobodni mislilac
****

Duh bunta: +3/-1
Van mreže Van mreže

Poruke: 305



« Odgovor #9 poslato: 19.01.2008. 17:36 »



" Otkritju ti ovo znanje i pokazati kako da ga postignesh
a kada ga dostignesh , u ovom zhivotu netje vishe biti nichega vrednog posedovanja. "


Bhagavad Gita
Sačuvana
Stranice: [1]   Idi gore
  Pošalji ovu temu  |  Štampaj  
 
Prebaci se na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 1.1.4 | SMF © 2006-2007, Simple Machines LLC
Seo4Smf v0.2 © Webmaster's Talks | Srpski prevod: Jovan Turanjanin
Ispravan XHTML 1.0! Ispravan CSS!