|
Domaci I.
|
 |
« poslato: 04.04.2007. 13:49 » |
|
Zamoliću sve koji su imali ili još uvek imaju građansko vaspitanje kao predmet u školi, bilo kao izborni ili obavezni, da opišu nekoliko časova ili daju odgovor na neko (ili na sva) od pitanja:
- Kako se radi (način rada)? - Šta se radi (materija: obim, reference)? - Kakvi su profesori (stručna sprema, karakter)? - Postoji li literatura? - Kakav je odnos profesora prema učenicima? - Kakav je odnos učenika prema profesoru? - Koliko je interesovanje učenika za Građansko vaspitanje?
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|
provincijalac
|
 |
« Odgovor #1 poslato: 23.04.2007. 14:59 » |
|
Sadržaji građanskog vaspitanja koje smo razvijali su koncipirani tako da se učenicima omoguće: sloboda izražavanja mišljenja i stavova, unapređenja veština komunikacije, razvijanje sposobnosti kritičkog mišljenja, argumentovanja i zalaganja za sopstvene stavove, odgovornog odlučivanja i delanja. Realizacija programskih sadržaja se zasniva na korišćenju interaktivnih i istraživačkih metoda rada.
izvor: Gradjanske inicijative
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
Lvzifer
Slobodni mislilac
  
Duh bunta: +15/-10
Van mreže
Pol: 
Poruke: 226
|
 |
« Odgovor #2 poslato: 06.05.2007. 00:56 » |
|
Sadržaji građanskog vaspitanja koje smo razvijali su koncipirani tako da se učenicima omoguće: sloboda izražavanja mišljenja i stavova, unapređenja veština komunikacije, razvijanje sposobnosti kritičkog mišljenja, argumentovanja i zalaganja za sopstvene stavove, odgovornog odlučivanja i delanja. Realizacija programskih sadržaja se zasniva na korišćenju interaktivnih i istraživačkih metoda rada.
izvor: Gradjanske inicijative
A kako sam ja cuo gradjansko vaspitanje je nesto daleko od toga. Sve to navedeno i podvuceno uci logika za treci razred gimnazije.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Some people think they think but they are not really thinking so they stop thinking cuz they tought they allready tough, but they never did it on the first place.
|
|
|
GagaMil
Teatralni mislilac
 
Duh bunta: +2/-0
Van mreže
Pol: 
Poruke: 50
:D
|
 |
« Odgovor #3 poslato: 13.06.2007. 00:13 » |
|
Ja "imam" gradjansko. O, boze, zasto - je sve sto imam da kazem. Do profesorke je, sigurna sam, jer plan evidentno postoji, a cinjenica da ona ne upisuje odsutne i dozvoljava da radimo sta god hocemo, svakako ne doprinosi nasem mentalnom razvoju. Jedino sto smo ozbiljnije radili su sekte, to je bilo korisno i za vecinu nas novo - ipak ne znamo kako se koje zovu i kako da ih prepoznamo. Ali, to je kratko trajalo. Takodje, radili smo i decija prava - umrla sam od dosade. :sumnjalo:
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
What's amazing is when you can feel your life going somewhere. Like, your life just figured out how to get good. Like, that second.
|
|
|
|
Plodni bizon
|
 |
« Odgovor #4 poslato: 13.06.2007. 21:40 » |
|
Jedino sto smo ozbiljnije radili su sekte, to je bilo korisno i za vecinu nas novo - ipak ne znamo kako se koje zovu i kako da ih prepoznamo. Ako vas nisu ucili da se oslobodite i hriscanstva - nicemu vas nisu ucili. Gradjansko mora da oslobadja autoriteta i budi zdravu gradjansko-politicku orijentaciju.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
GagaMil
Teatralni mislilac
 
Duh bunta: +2/-0
Van mreže
Pol: 
Poruke: 50
:D
|
 |
« Odgovor #5 poslato: 20.06.2007. 19:32 » |
|
Ako vas nisu ucili da se oslobodite i hriscanstva - nicemu vas nisu ucili. Gradjansko mora da oslobadja autoriteta i budi zdravu gradjansko-politicku orijentaciju.
To vec nisu smeli, jer em profesorka gradjanskog saradjuje sa verouciteljom, em oni ne smeju da nas "oslobode" hriscanstva. Ja ne znam ni za jedan primer gde je hriscanstvo bilo pogubno, dok takvih primera za pojedine sekte postoje.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
What's amazing is when you can feel your life going somewhere. Like, your life just figured out how to get good. Like, that second.
|
|
|
|
Plodni bizon
|
 |
« Odgovor #6 poslato: 21.06.2007. 01:01 » |
|
To vec nisu smeli, jer em profesorka gradjanskog saradjuje sa verouciteljom, em oni ne smeju da nas "oslobode" hriscanstva. Razumem da skola u balkanskim skolama ima funkciju da stvori novu poslusnu radnu snagu, tako da je veronauka potrebna. Ali ako se vec uvodi gradjansko, sto je inace suprotno ideji da se u skoli deca uce podanistvu, onda je duznost profesora da upravo govori o gradjanskim vrednostima. A one se ne mirisu sa podanickim hriscanskim kodovima. A kad se profesorka zabavlja sa verouciteljem onda je treba prijaviti.  Ja ne znam ni za jedan primer gde je hriscanstvo bilo pogubno, dok takvih primera za pojedine sekte postoje. Hriscanstvo je unakazilo svet. Kazi mi bilo koju nakaznost srednjovekovnog, modernog i savremenog sveta, i videces da sve to potice iz hriscanstva.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
GagaMil
Teatralni mislilac
 
Duh bunta: +2/-0
Van mreže
Pol: 
Poruke: 50
:D
|
 |
« Odgovor #7 poslato: 30.06.2007. 18:30 » |
|
Gradjansko nije nastalo da bude suprotno veronauci - odakle ti to?! Gradjansko je tu jer nije svako vernik, i nije svako hriscanin ili nesto posebno religiozan. Ne mozes da osudjujes vernike ni da ih vredjas - to je ruzno. Ako hoce da veruju, nek' veruju, njihov zivot. Ti si niko da kazes da tako ne valja. A za ovo drugo... razumem sta hoces da kazes i da, pogresila sam. Ali pogledaj danas - ima toliko primera (samo)ubistava izazvanih nekom sektom. Ne zivimo vise u srednjem veku.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
What's amazing is when you can feel your life going somewhere. Like, your life just figured out how to get good. Like, that second.
|
|
|
|
Plodni bizon
|
 |
« Odgovor #8 poslato: 01.07.2007. 03:43 » |
|
Gradjansko nije nastalo da bude suprotno veronauci - odakle ti to?! Gradjansko je tu jer nije svako vernik, i nije svako hriscanin ili nesto posebno religiozan. Ne mozes da osudjujes vernike ni da ih vredjas - to je ruzno. Gradjansko obrazovanje (ili vaspitanje) nije tu kao suprotno veronauci, ali vrednosti gradjanske politike i ideologije bitno se razlikuju od vrednosti koje propagira veronauka. Toliko se razlikuju da istrajni gradjanski orijentisani profesor gradjanskog obrazovanja definitivno uci onome sto je veronauci suprotno. Principima dobra, spram naucenog dobra, npr. Ali to je druga tema, imas na Veronauka ili etika. Ako hoce da veruju, nek' veruju, njihov zivot. Ti si niko da kazes da tako ne valja. Kako je to hriscanski! :zaboga: Zaboga, sta ako ti kazem da sam predsednik jedne udruge koja se bavi promicanjem gradjanskih vrednosti, i analizom verskih obicaja na Balkanu? Jesam li onda neko? Eh, nemojmo dozvoliti predrasudama i imenima da budu iznad racionalnog razmisljanja.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|
Domaci I.
|
 |
« Odgovor #9 poslato: 01.07.2007. 12:30 » |
|
Sadržaji građanskog vaspitanja koje smo razvijali su koncipirani tako da se učenicima omoguće: sloboda izražavanja mišljenja i stavova, unapređenja veština komunikacije, razvijanje sposobnosti kritičkog mišljenja, argumentovanja i zalaganja za sopstvene stavove, odgovornog odlučivanja i delanja. Realizacija programskih sadržaja se zasniva na korišćenju interaktivnih i istraživačkih metoda rada. Jako mi se dopadaju ove stavke koje su podvučene! Pre svega razvijanje sposobnosti kritičkog mišljenja, što je trebalo da bude zadatak filozofije, ali se ova otuđila i postala sve samo ne kritička. Potom, argumentacija i zalaganje za sopstvene stavove. Možda bez ovog drugog dela, jer argumentacija koja ne odustaje od svog stava je tvrdoglava i advokatska, a ne istinoljubiva i stvarno kritička. Konačno, odgovornost i odlučno delovanje je zaista vrhunac takvog građanskog (filozofskog) mišljenja. Kad bi stvarno ovome decu učili u srednjim školama, bio bi to ogroman pomak napred što se čitavog društva tiče. No, ja sumnjam da, konkretno u mom gradu, ima kadrova koji bi ovakvom mišljenju i odgovornom delanju mogli da poučavaju.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
Truman
Posvećeni mislilac
   
Duh bunta: +48/-24
Van mreže
Pol: 
Poruke: 2483
Ja nisam luzer naprotiv...
|
 |
« Odgovor #10 poslato: 01.07.2007. 18:55 » |
|
Bas me zanima kako vi zamisljate da se neko moze (na)uciti kritickom misljenju? Koji metod, kako biste to konketno izveli, a da ne namecete misljenje drugim ljudima ( kao sto to ponekad neki cine na ovom forumu ). Moje misljenje je da svako sam mora izgraditi svoj (kriticki ) put i da je to jedini pravi nacin, a zadatak nastavnika je da im otvori horizonte i mogucnosti. Nesto zamisljam te casove koje spominjete kao utuvljivanje/ulivanje u glavu djacima o gradjanskim vrednostima sto moze dovesti do kontraproduktivnih posledica. Dakle, ako moze konkretno pojasnjenje jer...tanka je granica.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
"Kada bi mozak bio tako prost da bismo ga mogli razumeti mi bismo bili tako glupi da ga ne bismo mogli razumeti."
|
|
|
|
Domaci I.
|
 |
« Odgovor #11 poslato: 01.07.2007. 23:02 » |
|
Najočitiji primer nekritičkog mišljenja je verska svest. Vernik se u startu "oslobađa" mišljenja, pa tako i kritike stvarnosti, prihvatajući (nekritički, nemišljeno) serviranu sliku sveta. Ali hajde da se ne bavimo previše i ovde pitanjem vere. Uzeću za primer prosečnog građanina u jednoj (političkoj) zajednici u kojoj su loši uslovi za život. On, ukoliko nema kritičku svest, na pitanje o tome ko je kriv za ovo stanje odgovara kao po nekoj formuli: POLITIKA! Ne zalazi dalje, ne ulazi dublje u problem, iz lenjosti, iz razloga što je navikao da stvari posmatra s površine. Ili uzmimo primer vezan za bombardovanje Srbije '99. godine. To je još jedan savršen primer koji prikazuje kritičku i nekritičku svest. Nekritička je ona koja će kazati da je do bombardovanja moralo da dođe, pa šta god mi učinili (fatalizam, kao oblik verske svesti, potčinjenosti sudbini), na šta se nadovezuju i teorije zavere. Sve njih uobličava podanička svest, svest o bespomoćnosti, o prepuštenosti autoritetu na koji se ne može uticati. Kritička svest zalazi dalje, pita se o tome koje su implikacije i predispozicije za bombardovanje, kako onaj drugi može da reaguje, postoji li izlaz iz situacije koji bi zajednici manje naškodio, i slično.
Ima i jednostavnijih primera. Uzeću za primer modu. Dete ili odrastao čovek naviknut na primitivno mišljenje, ili kao to Hegel naziva - neposrednu svest (to je isto što i površno mišljenje, tj. bez ikakvog mišljenja, samo percipiranje), usvaja ono što se zove trendom, ono što se servira kao lepo, bez obzira kakav stav sam o tome ima (ukoliko ga ima). Onaj ko kritički odmerava po pitanju mode bira sopstveni stil, razmišlja o tome šta bi njemu kao individui najbolje stajalo.
Postoji primer u biranju zanimanja. Neko bira zanimanje bez obzira na to šta ga zanima, dopušta da ga nosi neki talas uobičajenog. Osoba koja kritički odmerava razmišlja šta bi joj najviše odgovaralo, te kako bi to moglo da se odrazi dalje u životu.
Primer po pitanju toga ko je patriota. Primitivni um patriotom naziva onog ko vikne "Dole Amerika" i "Živela Srbija", te objavi (diplomatski) rat svetu, dok onaj ko promišlja (kritički), zastaje, razmišlja o posledicama tih izjava, kompleksnije sagledava stvar, i često zna da se suprotstavi srpskoj tradiciji, kulturi, načinu razmišljanja, svestan kako to utiče na masu, i toga da masa lako može sebi da presudi (alegoričnim metkom u glavu iz sopstvenog pištolja), ako bi se tako veličao primitivni patriotizam.
Politika daje mnoštvo primera u kojima se može razmišljati i tako kritički odmeravati. Nema potrebe ja ili bilo ko da nekoga tu učim gotovom stavu, već pokušavam da ga dovedem u situaciju da razmišlja, da ide dalje od površine. A kad prevaziđe tu površinu stvari, dolazi već do kritičkog stava. Stvar je u tome da se deca u srednjoj školi nauče tom kompleksnijem načinu razmišljanja.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
GagaMil
Teatralni mislilac
 
Duh bunta: +2/-0
Van mreže
Pol: 
Poruke: 50
:D
|
 |
« Odgovor #12 poslato: 02.07.2007. 14:12 » |
|
Kako je to hriscanski! :zaboga: Zaboga, sta ako ti kazem da sam predsednik jedne udruge koja se bavi promicanjem gradjanskih vrednosti, i analizom verskih obicaja na Balkanu? Jesam li onda neko? Eh, nemojmo dozvoliti predrasudama i imenima da budu iznad racionalnog razmisljanja.
Mozes da analiziras sta hoces, ali svakako ne mozes da pricas ljudima okolo kako treba ili ne treba da veruju u... koga god. Ponavljam - njihov zivot!
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
What's amazing is when you can feel your life going somewhere. Like, your life just figured out how to get good. Like, that second.
|
|
|
Truman
Posvećeni mislilac
   
Duh bunta: +48/-24
Van mreže
Pol: 
Poruke: 2483
Ja nisam luzer naprotiv...
|
 |
« Odgovor #13 poslato: 02.07.2007. 20:56 » |
|
Politika daje mnoštvo primera u kojima se može razmišljati i tako kritički odmeravati. Nema potrebe ja ili bilo ko da nekoga tu učim gotovom stavu, već pokušavam da ga dovedem u situaciju da razmišlja, da ide dalje od površine. A kad prevaziđe tu površinu stvari, dolazi već do kritičkog stava. Stvar je u tome da se deca u srednjoj školi nauče tom kompleksnijem načinu razmišljanja.
Svakako, ali ako primetis da vecina dece nisu zainteresovana za to razmisljanje ispod povrsine ili jednostavno nisu sposobna za to sta ces onda? Mislim da se po gimnazijama cak i mogu naci profesori kakve ti smatras dobrim, ali omladina je jako inertna i kako kaze jedan moj profa iz gimnazije": -vas nista ne zanima osim sporta i jurenja suprotnog pola. I te kako je u pravu...
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
"Kada bi mozak bio tako prost da bismo ga mogli razumeti mi bismo bili tako glupi da ga ne bismo mogli razumeti."
|
|
|
|
Plodni bizon
|
 |
« Odgovor #14 poslato: 03.07.2007. 00:30 » |
|
Mozes da analiziras sta hoces, ali svakako ne mozes da pricas ljudima okolo kako treba ili ne treba da veruju u... koga god. Ponavljam - njihov zivot! U pravu si, devojcice. Ali vidi sad, da li bi drzava ili roditelji trebalo da se zanimaju za to cemu uce njihovu decu u skolama? Ako treba, onda vec zalazimo u problem vere. Ne moze neko tek tako da udje u skolu, da propoveda neku veru, i da za to bude placen, a da ne podleze kritici. Ja sam te uputio na neke stvari da vidis razloge za i protiv i da, ako hoces, das argument zasto je veronauka potrebna. O gradjanskom je vec bilo reci. Znaci, ukratko i jednostavnije receno, ja mozda ne bih mogao da idem od coveka do coveka i kritikujem njegovu veru, ali ako je propagiranje vere dozvoljeno i van crkve, pa cak i u skolama, onda svakako da imam prava da kazem nesto vise o tome, i ne samo da imam pravo, nego i obavezu. A tako i tvoji roditelji, kao i drzava.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|