Stranice: 1 ... 4 5 [6] 7 8 ... 23   Idi dole
  Pošalji ovu temu  |  Štampaj  
Autor Tema: Srpsko, suvise srpsko  (Pročitano 29421 puta)
0 članova i 2 gostiju pregledaju ovu temu.
Domaci Zdajnik
Libertarijanac
*****

Duh bunta: +136/-97
Na mreži Na mreži

Poruke: 5922



WWW
« Odgovor #75 poslato: 17.09.2006. 11:36 »

Od svega što tu stoji najviše mi se sviđa što koristi pojam "grešnik", koji je iz hrišćanske tradicije i koristi se u hrišćanskom "diskursu". A gospodinu Mikuli bih rekao da iz te hrišćanske, ili perspektive SPCa, u stvari nije grešnik što tako razmišlja, već podvižnik, dok je za one vernike sa boljkom srbizma u isto vreme i heroj, junak, Srbenda, šajkaš dana, itd. No, mi to nazivamo bolešću. Drugi, možda malo radikalniji levičari, nazvali bi ga budalom.
Sačuvana

Cetvrti broj casopisa Zapad [download]
Plodni bizon
Urednik
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2987



WWW
« Odgovor #76 poslato: 18.09.2006. 00:28 »

U novinama javljaju da je vođa Nacionalnog stroja prilično matori student istorije - prvooptuženi za prepad ljudi na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, Goran Davidović (31).

Cesto se pokazuje tako da su studenti istorije i profesori istorije najveci nacionalisti a ponekad i neonacisticki nastrojeni (kako ovde vidimo). Diferenciji je pretio jedan od studenata istorije sa Filozofskog u Nisu, pa se pitam da li je to greska u programu kod studiranja istorije u Srbiji ili su ovi ljudi samo pogresno razumeli ono o cemu su ucili?
Sačuvana
General
Gost
« Odgovor #77 poslato: 18.09.2006. 10:22 »

Za Kostunicu je Republika Srpska - rezervna srpska drzava  jezik  :oops:


Rezervna država

Po ko zna koji put zaredom, premijer Republike Srpske Milorad Dodik poručio je ovih dana da "Srbima u RS treba dati pravo glasa na izborima u Srbiji". Pri tom se pozvao na pravo Hrvata iz BIH da glasaju u Hrvatskoj. Međutim, oni bi se u Srbiji, kada bi sada bilo izbora, proveli kao srpske partriote u Crnoj Gori. Da bi mogao da glasa, svaki Srbin u bivšim YU republikama morao bi da dobije dvojno državljanstvo. Uslov za to je da ima prebivalište u Srbiji. Ili, govoreći jezikom savremenog sveta - da svoje biračko pravo, uslovno rečeno, "kupi" plaćanjem poreza državi u kojoj hoće da glasa.
Uprkos liberalnom Zakonu o državljanstvu Srbije, Dodikova ideja je teško izvodljiva, jer građani RS niti su državljani Srbije, niti u njoj imaju prebivalište. A možda Dodiku treba predočiti da ni RS nije država, da je Srbija garant Dejtonskog sporazuma, a da bi se posebnim tretmanom Srba u RS u odnosu na kolektivno pravo na dvojno državljanstvo, diskriminisali ostali žitelji BIH. Šta tek reći za sve one ostale - "od Beograda do Tokija".
Nije poznato da li je Dodikova ideja naišla na odjek zvaničnika u Srbiji. Ali se njeno lansiranje nekako poklopilo sa učestalim međusobnim posetama čelnika Srbije i RS, skorim izborima u BIH, početkom kampanje za Kosovo, zapravo za novi srpski ustav, asocirajući na političku manipulaciju. Svaki glas je dobrodošao, pogotovo ako Srbija pretenduje da svoj državni suverenitet i teritorijalni integritet potvrdi time što će na referendum o ustavu izvesti i albanske glasače sa Kosova.
Dodik bi već i formalno mogao da ostvari pravo na dvojno državljanstvo (ako ga već nema), pa time i da glasa u Srbiji, budući da često u njoj boravi. Toliko je puta viđen u društvu srpskog premijera, da bi se već moglo pomisliti da je postao dopisni član njegovog kabineta. Obojici je u interesu unapređenje specijalnih veza. Jednom je RS rezervna država ako ode Kosovo, a drugom je Srbija deo predizborne propagande. Nije slučajno u Guči "srpska truba svirala za Srbiju" u Dodikovom prisustvu. Već sutra bi ona mogla da se nadaleko čuje. Pod uslovom da ne postane ratna truba. Na svim manifestacijama državnosti Srbije kojima se podiže nacionalistički naboj, tu je neki čelnik RS. Ako nije Dodik, onda je predsednik RS Dragan čavić. Kao na paradi ispred bivše savezne skupštine u čast prve generacije oficira Vojske Srbije.

izvor: Danas, 18.9.
Sačuvana
General
Gost
« Odgovor #78 poslato: 18.09.2006. 10:37 »

Igraju se deca:

Stranke za pravo glasa Srba iz RS

Stranke u Srbiji podržavaju ideju premijera Republike Srpske Milorada Dodika da Srbi iz RS dobiju biračko pravo u Srbiji. Za tako nešto, ipak, potrebno je stvoriti određene pravne uslove.

Slobodan Vučetić, predsednik Ustavnog suda, ističe da biračko pravo, kao standardni uslov, podrazumeva državljanstvo. To bi značilo da Srbi iz RS, da bi glasali u Srbiji, moraju prvo da steknu državljanstvo Srbije.

- Zakonska mogućnost postoji, s obzirom na to da državljani BiH mogu da steknu državljanstvo Srbije. To bi, međutim, bilo vrlo specifično. Državljani Republike Srbije koji ovde imaju i prebivalište, svojim glasom odlučuju o tome kome će ukazati poverenje da vodi državu, ali, između ostalog, ovde plaćaju i porez, što ne bi bio slučaj sa Srbima iz RS - kaže Vučetić.

Inače, Hrvatska je, na osnovu Dejtonskog sporazuma, omogućila Hrvatima iz Federacije BiH da ostvare biračko pravo.

Vahid Šehić, član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, precizira da je BiH sa državnom zajednicom SCG imala međudržavni sporazum o dvojnom državljanstvu.

- Ipak, državljanstvo ne podrazumeva automatski i pravo glasa. Ono bi moralo da bude uređeno posebnim međudržavnim aktima - kaže Šehić.

M. Šterić
Izvor: Blic, 18.9.
Sačuvana
Plodni bizon
Urednik
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2987



WWW
« Odgovor #79 poslato: 27.09.2006. 00:30 »

A sta mislite o sajtu "Србовање.цом"? Deluje na prvi pogled kao sprdnja sa srpstvom i velikosrpstvom, ali kad se baci pogled na njihov forum izgleda mi kao da su stvarno same zalupane Srbende tamo. Tu mislim na administratore i moderatore. Pogledajte njihov pdf za politiku, tu je katastrofa. Pa zasto onda to ismevanje srpstva kad i sami pripadaju toj sorti primitivizma?
Sačuvana
Admini...
Administrator
*****

Duh bunta: +5/-5
Van mreže Van mreže

Poruke: 525


WWW
« Odgovor #80 poslato: 28.09.2006. 18:31 »

Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID-a) realizovao je peto u nizu istraživanja u okviru projekta «Izgradnja proevropske demokratske kulture kroz jačanje kapaciteta kreatora javnog mnenja». Istraživanje je bilo terenskog tipa, a podaci su prikupljani putem intervjua «licem u lice». Anketiranje je izvedeno u periodu od 26 avgusta. do 5. septembra 2006. godine na reprezentativnom uzorku od 1634 punoletnih građana. Istraživanjem je pokrivena cela teritorija Srbije (bez Kosova i Metohije).

Opis uzorka:

· Pol: 52% žena i 48% muškarac,
· Starost: ispitanika od 18 do 29 godina - 20%, od 30 do 39 - 13%, od 40 do 49 godina - 17%. od 50 do 59 - 23%, između 60 i 69 godina - 16%  i starijih od 70 godina - 10%.
· Obrazovanje: osnovna škola - 28% ispitanika, škola za radnička zanimanja - 14%, srednja škola - 45%, viša školu ili fakultet - 13% ispitanika.
· Zanimanje: poljoprivrednik – 8%, NK i PK radnici - 9%, KV i VK radnici - 26%, tehničari 16%, službenici - 11%, stručnjaci 7%, domaćice 15% i učenici i studenti 7%.
· Nacionalna pripadnost: Srbi - 85%, Crnogoraci - 1%, Mađar - 5%, Hrvati - 1%, Bošnjaci/Muslimani  - 2% i pripadnici ostalih nacija 6%.

Istraživanje javnog mnenja u proleće 2006. godine imalo je za temu istražavanje linija političkih podela i odnosa prema sopstvenoj i drugim nacijama. Međutim, zbog obima nalaza, u ovom delu izveštaja dajemo samo prikaz odnosa građana prema izborima i političkim strankama uopšte, dok će centralna tema istraživanja biti prezentovana na konferenciji za novinare zanedelju dana, 22. septembra.



Prihvaćenost stava da je demokratija najbolji oblik vladavine (u%)




Odnos prema ulasku Srbije u EU i NATO i izborne orijentacije birača





Povezanost etnocentrizma i nivoa obrazovanja


Etnocentrizam se nije pokazao povezan sa polom - i žene i muškarci su imali približno iste skorove. Takođe nije utvrđena povezanost sa uzrastom.
Postojala je značajna veza sa nivoom obrazovanja - sa višim nivoom obrazovanja etnocentrizam se postepeno smanjivao.
Utvrđena je i povezanost sa zanimanjem, na način koji je u skladu sa povezanošću sa nivoom obrazovanja. Najmanji etnocentrizam su ispoljavali stučnjaci ( AS=31.9 ), pa učenici i studenti ( AS=35.8 ), a izrazito najveći poljoprivrednici ( AS=44.8 ) i domaćice ( AS=43.1 ). Natprosečni etnocentrizam ispoljavali su i nosioci radničkih zanimanja.
Utvrđena je i povezanost sa procenom kako živi on i njegova porodica. Što je neko nezadovoljniji vlastitim životom, to je ispoljavao veći etnocentrizam. Ovaj nalaz bi mogao da se tumači tako da je etnocentrizam izraz frustriranosti. Međutim, pošto je procena zadovoljstva života bila povezana sa nivoom obrazovanja, dvosmerna analiza varijanse i parcijalna korelacija pokazali su da se uticaj procene kvaliteta života može svesti na uticaj nivoa obrazovanja.



Povezanost etnocentrizma i religioznosti



Etnocentrizam je značajno povezan sa religioznošću, što je dobijano i u ranijim istraživanjima. Mada religije ne pozivaju na etničku netrpeljivost i predrasude prema drugima, činjenica je da su u skorijoj istoriji visoki predstavnici verskih zajednica ne samo koristili veroispovest za definisanje etničke grupe već su i zastupali ekstremno etnocentričke stavove. Za potrebe slikovitog predstavljanja ove veze (a to će biti korišćeno i kasnije) ispitanike smo prema njihovom skoru na etnocentrizmu podelili u tri jednake grupe. Nazvaćemo ih grupe sa "niskim", "srednjim" i "visokim" etnocentrizmom. Pri tom se mora imati na umu da ovi nazivi ukazuju samo na relativni položaj ovih grupa unutar celog uzorka, a ne govore o stepenu etnocentrizma apsolutnom smislu.



Etnocentrizam i bliskost stranaka



Natpolovična zastupljenost onih sa (relativno) niskim etnocentrizmom je jedino kod pristalica LDP, a njima se približavaju pristalice DS. Među pristalicama DSS-a najbrojniji su oni sa srednjim etnocentrizmom. Značajno veća brojnost visokih etnocentrista u odnosu na niske etnocentriste karakteriše grupe pristalica NS i SRS, takođe i SPS, a visoki etnocentristi su brojniji od niskih i kod pristalica SPO.
Treba obratiti pažnju da uz velike razlike među pristalicama stranaka, u svakoj stranci postoje i oni koje odlikuje niska i one koje odlikuje visoka etnocentričnost. Među pristalicama najmanje etnocentrične LDP njih 14% ipak ima natprosečno visoke skorove, kao što i među etnocentričkim pristalicama radikala njih 16% ima natprosečno niske skorove. U grupi onih kojima nijedna stranka nije bliska ne dominira ni jedan ni drugi pol. U njoj je približno jednako i onih sa niskim, sa srednjim i sa visokim etnocentrizmom.
Sačuvana
manowar
Narodni mudrac
**

Duh bunta: +4/-3
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 26



« Odgovor #81 poslato: 19.10.2006. 01:17 »

Ja sam se prikljucio forumu tek pre nekoliko dana, pa me bunite sa Vasim postovima...Tema ide u nekom drugom smeru...
Ja samo zelim da kazem jednu recenicu o " Obrazu "...

Ne Volim Vas, bre, ljudi...Nikako Vas ne volim...Nemojte da se pravite da ste veliki Srbi, smetate nam...Nama Nislijama...
Ne umete nista ljudski da srocite...Nemojte da nam kvarite Nis...Ne dirajte ga...Idite sa ovih prostora...Nije Vam mesto ovde...

Ja se izvinjavam ostali clanovima ako sam preterao...Ali ovakve stvari umeju da me iznerviraju  :x  :x  :x
Sačuvana
Plodni bizon
Urednik
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2987



WWW
« Odgovor #82 poslato: 19.10.2006. 01:23 »

Manowar, ne shvatam, jesi li se obracao Obraz-ima ili Diferenciji? Koga to napadas?
Sačuvana
manowar
Narodni mudrac
**

Duh bunta: +4/-3
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 26



« Odgovor #83 poslato: 19.10.2006. 01:26 »

Citat: "manowar"

Ja samo zelim da kazem jednu recenicu o " Obrazu "...



Lepo pise No Name...Sigurno se nisam obracao onima koji se trude da dovedu kulturu u MOJ grad...Ti bre...Ne Volim te srpske nacionaliste " Obraze" i to ti je...
Sačuvana
Plodni bizon
Urednik
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2987



WWW
« Odgovor #84 poslato: 19.10.2006. 01:37 »

Okej, izvini. Nas si  Cheesy
Sačuvana
Plodni bizon
Urednik
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2987



WWW
« Odgovor #85 poslato: 19.10.2006. 12:04 »

Momčilo Selić
SRPSKI NACIONALNI PROGRAM
 

I Načela

Nosioci istorije – Božije promisli na Zemlji – nisu ni ideje ni pojedinci, već nacije.

Poštujući pouke prošlosti – i sadašnjosti – valja nam stoga zaštititi Srpstvo.

Moramo to učiniti sami, jer su nam saveznici dosada štetili koliko neprijatelji.

Tuđe vere i ideologije, takođe.

Naše delanje mora biti zasnovano na istini, ma koliko neprijatnoj, i sopstvu.

Nezavisno od odnosa snaga, kulturnih i političkih obrazaca, Nacionalni program mora jačati naciju, i težiti zaokruženju i očuvanju naših zemalja.

Jer bez omeđene, celovite teritorije i snažne države, i dalje ćemo stradati od laži i izdaje, i pretapati se u druge.


II Odrednice

Ovaj Program moramo utemeljiti na jasnim pojmovima nacije, imena, jezika, i vere, jer se skrivanjem istine nećemo dodvoriti neprijateljima ni pomoći sebi.


1. Nacija

Istorijski, Srpstvo se sastoji od Srba hrišćanske vere, srpskog imena i jezika.

Etnički, Indoevropljani smo srpskog, slovenskog, i balkanskog porekla.

Kao jedna od najstarijih vojničkih aristokratija Evrope, nastali smo slobodnim mešanjem duhovno i fizički srodnih plemena.

No mnogi su se potom odrekli srpskog imena, i stali uz naše neprijatelje.

Za ovaj Program, međutim, oni zauvek ostaju Srbi.

Jer i oni i Jugosloveni našeg porekla nisu nas lišili samo brojnosti, već i zemalja. Jedan od glavnih naših ciljeva mora stoga biti njihovo vraćanje Srpstvu.


2. Ime

Naše ime neslovenskog je porekla. Prvobitno su ga nosili balkanski i azijski Ariji, i označavalo je pripadnost vojničkom plemstvu Slovena.


3. Jezik

Srpski jezik jedinstven je na celoj našoj teritoriji. Piše se srpskom ćirilicom, po potrebi i latinicom. Dijalekti su mu ekavski i ijekavski.

Mada jedno od glavnih obeležja sopstva, usled iseljavanja postao je svojstvo drugog reda. Srbe engleskog, nemačkog, francuskog, ili nekog drugog jezika ne smemo stoga odbacivati.

Srpstvo je pre svega duh, i želja za životom u zajednici prošlih, sadašnjih, i budućih Srba.


4. Vera

Kao zatočnici Lepote, Istine, i Pravde, postali smo pravoslavni hrišćani.

Sveti Sava je tu veru i posrbio.

Nasuprot zapadnjačkoj opčinjenosti nasiljem i sticanjem, stremeći Slobodi, hrišćanstvu smo podarili nepokornost. Spoj smo sile i samoograničenja, iz poštovanja prema Bogu i sebi.

Dobra se nismo odricali, ne smatrajući ga smetnjom Pobedi.

Jer bez Boga su ljudi samo razulareni um, i neograničeno htenje.

Težeći božanskoj moći, bez božanske mudrosti, i božanske vlasti nad sobom, ateizam, komunizam, i liberalizam su nas teško oštetili, i demoralisali. Bezbožništvo nam je pobrkalo uzroke i posledice, dobro i zlo, bolest i zdravlje, vrlinu i porok, a ljude s neljudima i ništacima.

Nepriznavanjem datog sveta, ljudi, i istorije, lažne vere su nas suprotstavile sopstvenim precima, i potomcima.


III Ciljevi


1. Jačanje nacije

Na jednom od svetskih raskršća, srpska nacija može opstati jedino jedinstvena.

Svako versko, kulturno, regionalno i političko podvajanje vodi nas u propast.

Privređivanje i sticanje ne smeju nam postati svrha života. Mnogi su opstali, čak ojačali, u siromaštvu i oskudici, ali nijedan narod nije preživeo mekuštvo iz bogatstva.

Privreda nam mora snažiti borbenu moć, ne bojazan od gubitka i žrtve.

Kultura nam mora jačati duh, ne slabiti ga podražavanjem tuđeg. Od drugih, valja nam preuzeti sve što daje maha sopstvu.

Sebe moramo graditi na sopstvenom nasleđu, sagledanom suštinski, ne bukvalno.

Moramo znati šta su nam preci hteli, ne samo postigli.

Potvrdili smo se dosad kao vojnici, pre svega krajišnici. Stoga nam valja negovati vojničke vrline: rodoljublje, hrabrost, odanost, viteštvo, snagu, izdržljivost, i zdravlje.

Kao graničari i Istoka i Zapada, i Severa i Juga, i Slovenstva i Srpstva, a najviše hrišćanstva, čojstva, i junaštva, možda ćemo, između ratova, svetu pružiti što bismo rado preuzeli od drugih, no bez vojničkih svojstava nestaćemo, poput mnogih pre nas.


2. Zaokruživanje i očuvanje teritorije

Svoje zemlje stekli smo naseljem i borbom. Za njih su se žrtvovali bezbrojni naši naraštaji.

Zemlje koje smo osvojili, i zadržali – što nije uspelo Grcima, Rimljanima, Mlečanima, Turcima, ni Tevtoncima – jesu, položajem, prirodnim bogatstvima i lepotom, bez premca u Evropi. Njihovim posedom postali smo jedna od najuspešnijih nacija sveta.

Zbog toga njima ne sme niko trgovati, niti ih otuđivati.

Njihovi delovi mogu biti okupirani, ali nacija i država takvo stanje ne smeju priznati. Svi Srbi dužni su da se bore protiv bilo kakve okupacije do oslobođenja.

Nacionalnu teritoriju zaokružili smo, konačno, pobedom u Prvom svetskom ratu.

Ona se sastoji od Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Dalmacije, Slavonije, Srpske Krajine, i srpske Makedonije, i zove se, sva, Srbija.

Njena severozapadna granica ide od Karlobaga, preko Gospića, Plaškog, Oštarija, Mrežnicom do Karlovca, Kupom do Siska, Savom do Jasenovca, na Novsku, Pakrac, Daruvar, i Brežnicom do mađarske granice.

Severozapadna naša granica omeđiće se jasno rekama, planinskim grebenima, i strateškim gradovima, na osnovu naših geostrateških potreba.

Granice prema Mađarskoj, Rumuniji, i Bugarskoj ostaju iste kao za SFRJ.

Jugoistočne granice idu od Krive Palanke, Krivom rekom do Pčinje ispod Kumanova, južnom ivicom Skopske Crne Gore do Raduše, Vardarom do Gostivara, južnom obalom Mavrovskog jezera, do albanske granice.

Pri uspostavljanju jugoistočne granice stoje ista načela kao za severozapadnu.

Granica prema Albaniji ostaje ista kao za vreme SFRJ.


IV Način ostvarenja

Da bi se ovaj Program ostvario, država i privreda moraju služiti Srpstvu, a ne ono njima. Zemlju valja urediti, stvoriti snažnu vojsku i stalež kadar da nas vodi.

itd. itd. itd...
========================
Imate li komentar?
Ja mogu samo da  jezik

Samo sekund  :idea:

Sačuvana
naocare_program
Gost
« Odgovor #86 poslato: 24.10.2006. 23:07 »

Cool je zaista kada Srbovanju kontriraju upravo oni koji su iz tog licnog osecanja prezira jednim delom stvorili sebe takvim kakvim jesu.







Pozdrav nekolicini ludaka s ovog foruma!  Zvrko
Sačuvana
Plodni bizon
Urednik
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2987



WWW
« Odgovor #87 poslato: 24.10.2006. 23:14 »

Pih... taman pomislis da ce se pojavit neki Nislija koji misli, neki gradjanin, kad ono... jos jedan gomilas, i to Srbenda.
Sačuvana
sAngiE
Gost
« Odgovor #88 poslato: 25.10.2006. 00:01 »

Da prostis, malo me hvata dnevna manija... tek sto sam ustala, a nemam zalihe krvi u frizideru, pa moram da svratim do Adolfa da mi da koji litar... pa sada imam problem sto moram i Evu da vidim, a zena je prava nimfomanka i ne mogu nikada citava da izadjem iz njihove brvnare na Brionima...
Mozda je najbolje da pozovem Dostojevskog... on ima prijatelje koji mi mogu nabaviti krv za dz. A i ima vodke uvek... bas kao moja nastavnica srpskog u srednjoj... :?
Sačuvana
naocare_program
Gost
« Odgovor #89 poslato: 25.10.2006. 00:10 »

Ima li neke budale ovde, sta je bre OVO
Sačuvana
Stranice: 1 ... 4 5 [6] 7 8 ... 23   Idi gore
  Pošalji ovu temu  |  Štampaj  
 
Prebaci se na: