Stranice: 1 [2]   Idi dole
  Pošalji ovu temu  |  Štampaj  
Autor Tema: Johan Volfgang Gete (Johann Wolfgang von Goethe)  (Pročitano 3192 puta)
modesty
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +26/-10
Van mreže Van mreže

Pol: Žena
Poruke: 690


« Odgovor #15 poslato: 20.09.2007. 13:49 »

Evo, i ja da otvorim neku temu ovde.

Zanima me sta mislite o Geteu kao coveku? (To prvenstveno, mada tema moze da bude i za diskutovanje o njegovim delima, i slicno) Neki mozda misle da je ovakvo pitanje glupo iz prostog razloga sto nekoga moramo poznavati da bismo znali kakva je osoba, ali mislim da su u ovom slucaju teme “Gete kao knjizevnik” i “Gete kao covek” ustvari potpuno iste teme. Zato sto je sebe ispoljavao kroz svoja dela. I sam je rekao: “Sve sto sam ikad napisao je susta velika ispovest”.

S tim u vezi, mislim da je jadan. Mnogo se nisko spustao uzivajuci u najbednijim i najnizim vrstama zadovoljstava (sto po meni uglavnom odredjuje neke vrednosti kod coveka). Prvo kada je otisao u Lajpcig da studira prava, on nije studirao prava vec je “studirao zivot”. Dve godine se, kada je posle tri godine morao da dodje kuci, oporavljao od bolesti, a to je vrlo verovatno bilo odvikavanje od droge i/ili alkohola, i slicnih stvari. A to nije nista kada se osvrnemo na halapljivo zadovoljavanje najanimalnijih potreba, i zadovoljavanje “posebne” vrste svojih cula. Navescu samo jedan primer da ne bih i previse duzio. Dok je boravio u Rimu, on je najcesce oko dve godine posecivao zene koje prodaju ljubav. Odnosno prostitutke. Jadno. Kada se samo setim da je bio i pedofil, onda mi se zeludac okrene. Tu je verovatno bio na oca, jer je njegov otac ozenio sesnaestogodisnju devojcicu dok je on imao oko cetrdeset godina. Vrhunac Geteove pedofilije je kada je sa svojih sedamdeset i tri godine imao novu odabranicu koja je imala samo osamnaest godina. Mislim da posle ovoga ne treba nista reci.

Meni je i inace na neki nacin bitno kakva je osoba cija dela citam, slusam, gledam, itd. Ako, na primer, slusam album od nekog benda onda je vazno i kakve su osobe ti muzicari koji su kreirali to sto slusam.
A Gete je bio narkoman, drolja i pedofil. Cak je to ispoljeno i u njegovom glavnom delu, “Faustu”. Cetrnaestogodisnja devojcica? To cak nije ni devojcica. Pre ce biti beba.


Da, da... bas kao u tvom delu, mala Modesty  Zvrko
Sačuvana

Love is wisdom of fools and  folly of wise...
Monarch
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +24/-9
Van mreže Van mreže

Poruke: 911



« Odgovor #16 poslato: 20.09.2007. 16:15 »

Modesty nije bila ni narkoman ni pedofil. Nemoj da je diras!


Ma, Mod., jedno je ovo a drugo dela tj. splacine koje rasipam po pojedinim sektorima ovoga foruma.
Sačuvana
modesty
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +26/-10
Van mreže Van mreže

Pol: Žena
Poruke: 690


« Odgovor #17 poslato: 20.09.2007. 16:39 »

Dobro, dobro... da se uozbiljimo...  kafa
Sačuvana

Love is wisdom of fools and  folly of wise...
modesty
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +26/-10
Van mreže Van mreže

Pol: Žena
Poruke: 690


« Odgovor #18 poslato: 20.09.2007. 16:49 »

P.S. Ne diram ja malu Mody, nego je analogija cetrnaest godina, a naravno da nije ona narkoman ni pedofil, nego matori... Bio si ti ipak podsvesno inspirisan Geteom...  nedoumica ali, uozbiljimo se... Mislim da ima mnogo umetnika koji mozda ne zive ili nisu ziveli zivotom koji smatram da je po nekim mojim kriterijumima sada "pozeljan", ali sam uvek bila vrlo zainteresovana za njihova dela... Gete nije jedini... Pri tom, trebalo bo da odvojis njihove slabosti od njihovog talenta, genijalnosti... Ljudi cesto poistovecuju neophodnost "bluda", "ludila" da bi neko bio smatran genijem ili velikim talentom, sto apsolutno ne mora biti imperativ. To je, rekla bih laicko posmatranje i zbog toga smatram da je vrlo smelo i mudro sto si u uvodu naveo da je to ono sto ti se ne dopada. Ipak, ukoliko razbijes predrasudu i posmatras ili citas nemajuci to u vidu, sigurna sam da bi svako izvukao "ono" kvalitetno i uspeo da ga uoci... U svakom slucaju, iskrena, realna i opravdana opaska sa tvoje strane...
« Poslednja izmena: 21.09.2007. 23:04 modesty » Sačuvana

Love is wisdom of fools and  folly of wise...
Plodni bizon
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2986



WWW
« Odgovor #19 poslato: 21.09.2007. 15:29 »

Johan Volfgang Gete (28. avgust 1749. - 22. mart 1832.) bio je nemački pisac, političar, pesnik, naučnik i filozof, a tokom 10 godina i predsednik oblasti Vajmar. Gete je bio jedna od najznačajnijih ličnosti nemačke književnosti i evropskog neoklasicizma i romantizma krajem 18. veka i početkom 19. veka. Autor "Fausta" i "Teorije boja" širio je svoj uticaj diljem Evrope, a tokom narednog veka njegova dela bila su inspiracija za mnoge muzičke i dramske komade.

Život

Gete je rođen u Frankfurtu na Majni u Nemačkoj. Njegov otac bio je važna i poštovana ličnost, i lično je nadgledao obrazovanje svog sina u početku. Gete je studirao na univerzitetima u Lajpcigu i Strazburgu. Na poziv Karla Avgusta, vojvode od Saks-Vajmara, otišao je 1775. u Vajmar, gde je obavljao niz političkih poslova a na posletku je postao vojvodin glavni savetnik. Od 1786. do 1788. putovao je Italijom i upravljao vojvodskim pozorištem Vajmara. Učestvovao je u ratu protiv Francuske, i u narednom periodu sklopio prijateljstvo sa Fridrihom Šilerom, koje je potrajalo do 1805. Oženio je Kristijanu Vulpius 1806. Od 1794. posvetio se isključivo pisanju, i nakon niza neprevaziđenih dela, preminuo je u Vajmaru 1832.

Rad

Njegovo najznačajnije delo, napisano pre odlaska u Vajmar, bila je tragedija Gec od Berlihingena (1773.), koje je ujedno bilo i prvo delo koje mu je donelo slavu. Zatim je usledilo delo Jadi mladog Vertera koje mu je donelo enormno veliku popularnost.

U periodu dok se družio sa Fridrihom Šilerom dovršio je Godine učenja Vilhema Majstera i prelepu pesmu Herman i Dorotea, kao i Rimske elegije. U periodu od Šilerove do svoje smrti, napisao je Fausta , Izbor po srodnosti, njegovu pseudo-autobiografiju Iz mog života: činjenice i fikcija, opisao je njegovo putovanje po Italiji, objavio je dosta naučnih radova, i seriju rasprava o nemačkoj umetnosti. Njegova dela imala su ogroman uticaj na književnost i umetnost uopšte čim su se pojavila.

Kao dopuna radu u književnosti Gete je dao značajan doprinos i naučnom radu. U biologiji, njegova teorija uslova za metamorfozu biljaka, po kojoj sve biljke nastaju od listova. Takođe je poznat po svom otkriću središnje vilične kosti kod ljudi.
Gete je smatrao svoju teoriju boja, svojim najznačajnijim doprinosom nauci i uopšte svojim najznačajnijim delom. On je tvrdio da boje nisu samo fenomen na fizičkom nivou već da boje zavise od svetla i načina na koje ono pada na predmete, odnosno da su one stvar individualne percepcije. Bio je izuzetno ponosan na svoj rad i jednom prilikom je rekao: "To što sam ja jedina osoba u ovom veku koja ima pravi uvid u nauku boja, je zato što sam ja ponosan na to i to je ono što mi daje osećaj da sam mnoge nadmašio".

Dela

Romani:
  • Jadi mladog Vertera
  • Godine učenja Vilhema Majstera (1796)
  • Izbor prema sličnosti
  • Putovanja Vilhema Majstera (1821)
  • Iz mog života: činjenice i fikcija

Drame:
  • Gec od Berlihingena (1773)
  • Ifigenija u Taurisu
  • Egmont (1788)
  • Torkvato Taso (1789)
  • Faust, prvi deo (1808)
  • Faust, drugi deo (1832)

Pesme:
  • Prometej
  • Kralj patuljak
  • Rimske elegije (1795)
  • Reineke Fuchs
  • Godine učenja čarobnjaštva
  • Herman i Doroteja (1797)

Naučna dela:
  • Metamorfoza biljaka (1790)
  • Teorija boja (1810)
  • Putovanje Italijom
  • Posmrtna posla
  • Geteovi razgovori

Malo preradjeno iz srpske Vikipedije.
Sačuvana
modesty
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +26/-10
Van mreže Van mreže

Pol: Žena
Poruke: 690


« Odgovor #20 poslato: 21.09.2007. 23:21 »

Naravno, seksualne nagone ti mozes da smatras primitivnim, pa da ih svrstavas u zivotinjske. Ali to ne znaci da nisu svojstveni i covjeku. Ili smatras? Pa ako smatras, ja se ne mogu dosjetiti na osnovu cega? Dakle?

Cekajte malo... Stalno se to provlaci ovuda... Naravno da postoji "seksualni nagon", ali molim vas, mislim da pogresno interpretirate... Sta je sa vodjenjem ljubavi? Verujem da je Gete vise vodio ljubav, sudeci po njegovoj biografiji, kao i mnogi drugi... Vodjenje ljubavi je deo ljubavi, a na casu neke biologije, psihologije, psihijatrije cemo o "nagonu", kao nagonu... Molim vas, ljude od zivotinja odvaja razum, prema tome, budimo razumni, nije neophodan celibat za "biti covek", samo drugaciji pristup... Kao sto covek takodje piski, ali ne kada stigne i uz drvo, bar ne bi trebalo i ne jede rukama, nego koristi escajg, tako je i ta "seksualna potreba" valjda evoluirala u nesto "vise", ma u kakvoj situaciji... Cak i kada imamo neke "prolazne" simpatije, trebalo bi da je tako... ne divljacki...
« Poslednja izmena: 22.09.2007. 00:11 Admini... » Sačuvana

Love is wisdom of fools and  folly of wise...
maelstrom
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +23/-4
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 762


Čini mi se smisleno nemati smisla


« Odgovor #21 poslato: 22.09.2007. 00:51 »

A u kojoj mjeri jedaći pribor mijenja svrhu jedenja, na koji način wc-školjka mijenja svrhu mokrenja? Je li u tolikoj da zasluže iznenađujuće nov i svjež stav spram sebe, da im nadjenemo nova imena?
Sačuvana

Lanci na rešetkama,
zid te od sveta deli -:
spasao si se, samo
k o g a  si spasao, je li?
modesty
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +26/-10
Van mreže Van mreže

Pol: Žena
Poruke: 690


« Odgovor #22 poslato: 22.09.2007. 15:13 »

Evo, ovako: kultura jela, kulinarstva, uzivanja u kvalitetnij hrani se pretvara u citav jedan ritual... Ne znam jesi li ikada imao priliku da vidis jednu simpaticnu, zabavnu knjizicu, zove se "Hrana i sex"... Dakle, govorim o jednoj estetici, pristupu, jednom nacinu koji bi trebaloo da je svojstven savremenom coveku... Naravno da je svrha vrsenja nuzde, hranjenja, polnih odnosa "negde" zadrzala onu osnovnu funkciju kao glavnu, ali da je zaista tako, verovatno ne bi bili ni izmisljeni prezervatitivi, posto je "oplodnja" negde svrha produzavnja vrste? Zar se ne slazes sa mnom? Mislim da je ipak, nama, savremenim ljudima, a i mnogim ljudima koji su pre nas ziveli i radili, a bili vrlo ispred svog vremena prikladnije upotrebiti nesto mekse od "nagona"... Ne kazem da gomila ljudi nema "sex" radi sexa, a ne "bozanstveni odnos", ali bicu optimisticna da je kod coveka ipak postala jaca potreba da osete i neke istancane emocije... Valjda se i trziste prezasitilo "sprava" i "pomagala", porno filmova, sexa bez obaveze... Ima i sve to svoje mesto, naravno, nisam ja konzervativna niti neka puritanka, ali ipak trebalo bi ostaviti mesta za kulturu i umetnost ljubavi... Za promenu bi "opsesivci" mogli da se malo edukuju... Neka citaju Kama Sutru, neka se malo informisu i rafiniraju svoj ukus, ponasanje, razmisljanja na tu temu i recnik, generalno... Hajde, da ne promenimo temu, vratimo se na Getea i njegovo delo, a ovome na nekom drugom topicu...
« Poslednja izmena: 22.09.2007. 15:14 Plodni bizon » Sačuvana

Love is wisdom of fools and  folly of wise...
maelstrom
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +23/-4
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 762


Čini mi se smisleno nemati smisla


« Odgovor #23 poslato: 22.09.2007. 15:16 »

Postoji li platonska ljubav (koja ne bi bila patološko stanje)? Između muškarca i žene, ljubav bez seksualnih pretenzija na bilo kojoj razini.

Tu je, ako se pitanje pravilno razloži, impliciran i odgovor o odnosu seksa i ljubavi.
Sačuvana

Lanci na rešetkama,
zid te od sveta deli -:
spasao si se, samo
k o g a  si spasao, je li?
Stranice: 1 [2]   Idi gore
  Pošalji ovu temu  |  Štampaj  
 
Prebaci se na: