Stranice: [1] 2   Idi dole
  Pošalji ovu temu  |  Štampaj  
Autor Tema: Johan Volfgang Gete (Johann Wolfgang von Goethe)  (Pročitano 3606 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Monarch
Opšti urednik
*****

Duh bunta: +35/-10
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 1066



« poslato: 07.11.2006. 00:05 »

Evo, i ja da otvorim neku temu ovde.

Zanima me sta mislite o Geteu kao coveku? (To prvenstveno, mada tema moze da bude i za diskutovanje o njegovim delima, i slicno) Neki mozda misle da je ovakvo pitanje glupo iz prostog razloga sto nekoga moramo poznavati da bismo znali kakva je osoba, ali mislim da su u ovom slucaju teme “Gete kao knjizevnik” i “Gete kao covek” ustvari potpuno iste teme. Zato sto je sebe ispoljavao kroz svoja dela. I sam je rekao: “Sve sto sam ikad napisao je susta velika ispovest”.

S tim u vezi, mislim da je jadan. Mnogo se nisko spustao uzivajuci u najbednijim i najnizim vrstama zadovoljstava (sto po meni uglavnom odredjuje neke vrednosti kod coveka). Prvo kada je otisao u Lajpcig da studira prava, on nije studirao prava vec je “studirao zivot”. Dve godine se, kada je posle tri godine morao da dodje kuci, oporavljao od bolesti, a to je vrlo verovatno bilo odvikavanje od droge i/ili alkohola, i slicnih stvari. A to nije nista kada se osvrnemo na halapljivo zadovoljavanje najanimalnijih potreba, i zadovoljavanje “posebne” vrste svojih cula. Navescu samo jedan primer da ne bih i previse duzio. Dok je boravio u Rimu, on je najcesce oko dve godine posecivao zene koje prodaju ljubav. Odnosno prostitutke. Jadno. Kada se samo setim da je bio i pedofil, onda mi se zeludac okrene. Tu je verovatno bio na oca, jer je njegov otac ozenio sesnaestogodisnju devojcicu dok je on imao oko cetrdeset godina. Vrhunac Geteove pedofilije je kada je sa svojih sedamdeset i tri godine imao novu odabranicu koja je imala samo osamnaest godina. Mislim da posle ovoga ne treba nista reci.

Meni je i inace na neki nacin bitno kakva je osoba cija dela citam, slusam, gledam, itd. Ako, na primer, slusam album od nekog benda onda je vazno i kakve su osobe ti muzicari koji su kreirali to sto slusam.
A Gete je bio narkoman, drolja i pedofil. Cak je to ispoljeno i u njegovom glavnom delu, “Faustu”. Cetrnaestogodisnja devojcica? To cak nije ni devojcica. Pre ce biti beba.

Sačuvana

Slatka mala izvrnuta signaturica.
Random
Gradjanin
*

Duh bunta: +7/-1
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 37



« Odgovor #1 poslato: 08.11.2006. 14:20 »

Prije bih rekao da je Gete bio covjek koji je od zivota iscrpio sve sto je mogao. On je to i uradio. Znas u to vrijeme, kad se nije znalo ko kosi, ko vodu nosi biti imucan, imati dovoljno novca i biti nadaren vise od vecine ljudi nesto je velicanstveno, o tom velicanstvu nemamo sto vise reci bez to da mu se i mi danas divimo. I meni je bitno da znam kakav je covjek cija djela citam, zapravo to mi je krucijalno jer polazim od tog stanovnista da karakter diriguje kurs pera.

Gete je bio veliki ljubavnik, ali ne samo ljubavnik vec i romanticar. Sva njegova proza i poezija su jedno olicenje romantike, ljubavi i emocija. On je bio veoma strastven i nagonski orijentisan covjek i kad ovo kazemo, ne mozemo da mu sudimo zbog toga, jednostavno mu se moglo...Nijesu to sad neki zivotinjski nagoni, svi su nagoni ljudski i Gete je svoje nagone postovao, praznio a zatim od njih ucio pa ih okovao u zvijezde i nezaborav - svoja djela.

Sve u svemu, mozda je i bio totalni morbidni idiot i pacenik, ali ono sto je ostavio za sobom digao je do nebesa.

Faust. Kad smo vec kod njega, znas da je Fausta pisao zapravo skoro 60godina, jer je bas u tim studentskim danima cuo za legendu o dr Johanu Faust, da bi prije smrti, poslednje putovanje u Rim, dosao s zutim i istrosenim nedovrsenim Faustom.
Sačuvana

Pridjoste opet lelujna stvorenja,
ko pred mutni davni pogled moj;
da vam sad cvrsta dam uoblicenja,
zar sam jos srca sklon zabludi toj?
Monarch
Opšti urednik
*****

Duh bunta: +35/-10
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 1066



« Odgovor #2 poslato: 10.11.2006. 11:42 »

Ne bih se bas slozio oko onoga da su svi nagoni ljudski. Ali nema veze.
Meni su neke stvari kod Getea, kao coveka, jako negativne i toliko velike da ne mogu da predjem preko njih, i ne mogu da ga zavolim i/ili pocnem da ga cenim.
A mislim da je za dr Fausta cuo jos mnogo ranije, jos kada je bio dete. Kao dete je na jednom vasaru kupio jednu knjizicu o Faustu, i tada je prvi put cuo za njega. Samo nesto malo kasnije, ako se ne varam, je na bozicnom vasaru gledao igru za lutke, u kojoj je radnja bila preuzeta iz neke vec napisane knjige o Faustu. Tada je to ostavilo veliki uticaj na njega.


Uostalom, znas sta je vazno?

Vazno je da smo mi zivi i zdravi!  Cheesy
Sačuvana

Slatka mala izvrnuta signaturica.
milos
Gradjanin
*

Duh bunta: +39/-36
Na mreži Na mreži

Poruke: 905



« Odgovor #3 poslato: 04.12.2006. 00:29 »

Ne bih se bas slozio oko onoga da su svi nagoni ljudski.

A koji je to nagon, ili koji su to nagoni koji su svojstveni bilo cemu, a da nisu i covjeku? Zanimao bi me takav jedan nagon.

A potpuno je druga dimenzija drustvena pozeljnost jednog od nagona, ili odredenih nagona; insistiranje na odredenim nagonima; nametanje odredenih nagona kao pozitivnih itd.
Sačuvana

Ko radi, taj ne odmara.
milos
Gradjanin
*

Duh bunta: +39/-36
Na mreži Na mreži

Poruke: 905



« Odgovor #4 poslato: 05.12.2006. 22:14 »

 Ljutko

Ko se gubi u apstrakcijama nalik je zivotinji koju zao duh
vodi sprzenim poljima oko kojih se zelene lepi pasnjaci.

J.W.Goethe
Sačuvana

Ko radi, taj ne odmara.
Monarch
Opšti urednik
*****

Duh bunta: +35/-10
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 1066



« Odgovor #5 poslato: 18.12.2006. 00:26 »

A koji je to nagon, ili koji su to nagoni koji su svojstveni bilo cemu, a da nisu i covjeku? Zanimao bi me takav jedan nagon.

Seksualni, na primer. Smatram ih veoma primitivnim, te ih svrstavam u zivotinjske.
Sačuvana

Slatka mala izvrnuta signaturica.
milos
Gradjanin
*

Duh bunta: +39/-36
Na mreži Na mreži

Poruke: 905



« Odgovor #6 poslato: 18.12.2006. 00:47 »

Naravno, seksualne nagone ti mozes da smatras primitivnim, pa da ih svrstavas u zivotinjske. Ali to ne znaci da nisu svojstveni i covjeku. Ili smatras? Pa ako smatras, ja se ne mogu dosjetiti na osnovu cega? Dakle?

Sačuvana

Ko radi, taj ne odmara.
maelstrom
Gradjanin
*

Duh bunta: +27/-4
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 780


ocean pospremljen u kutije


« Odgovor #7 poslato: 20.01.2007. 17:14 »

Monarch, znaš li ti koliko je pisaca živjelo moralnim i urednim životom? a i ono što su takvi napisali vjerojatno te ne bi zanimalo jer su njihova djela uglavnom ili dosadne tirade moraliziranja, ili tjeskobni, sumorni tekstovi prožeti čežnjom za neostvarenim nagonima. . . piscima je potrebno životno iskustvo i to je ono što se najviše odražava u njihovim djelima

a Goethe je čovjek koji je iz prvog lica upoznao animalnu stranu ljudskog bića, ali ne samo nju, nego i onu duhovnu. . . ponajviše onu duhovnu. . . mislim da je on malo bolje uviđao svijet od nas koji mu ovdje tako olako sudimo. . . naravno, imao je sreće što je posjedovao beskrajan talent pa se mogao upustiti u uživanje života bez negativnih posljedica po njegovo djelo, a ono što je tim iskustvima stekao bez sumnje se u njegovim djelima odrazilo na najbolji mogući način . . .

nego, to što se oženio osamnaestogodišnjakinjom, pa - svaka mu čast. . .vratio bih se i ja u rano 19. stoljeće kada su i stari pisci to mogli postići jer danas se u takve čine smiju upustiti uglavnom ostarjeli biznismeni. . . a i sama se cura, ako je u njoj bilo imalo pameti, imala u što zaljubiti - pa Goethe je bio jedan od najvećih duhova novog svijeta (a uz to i bogat) - on je kao 73godišnjak bio duhovno mlađi od većine 18godišnjaka. . .  uz sve to, mislim da je Goethe cijenio samu estetiku mlade žene, a nije čitavo vrijeme pomišljao na to kako će je silovati poput onih koji danas u našim glavama odgovaraju definiciji pedofila. . . nešto poput Petrarce (koji je svoju Lauru ugledao kad joj je bilo 12!!!!!) ili Dantea (Beatrice - 14!). . .
Sačuvana

Lanci na rešetkama,
zid te od sveta deli -:
spasao si se, samo
k o g a  si spasao, je li?
Domaci Zdajnik
Gradjanin
*

Duh bunta: +158/-101
Van mreže Van mreže

Poruke: 6537



WWW
« Odgovor #8 poslato: 20.01.2007. 20:03 »

Slažem se s tim da o velikim ljudima koji su svoju veličinu dokazali delom ne možemo suditi s obzirom na njihov život (njihovu svakodnevicu, običan život, život van genija, koji svakako postoji). Mnoga grandiozna dela bismo time pobacali. Dela umetnika su nešto posve odvojeno od njih samih.

No, u svakom drugom razmatranju, npr. razmatranju promiskuiteta, pedofilije ili sličnog, bio bih na strani g. Monarch-a, ne zato što tvrdim da su to životinjski nagoni, nego iz razloga što bih hteo da čovek teži samo onom što prevazilazi njegove realne mogućnosti, prirodna htenja i nagone.
Sačuvana

- Četvrti broj časopisa Zapad [download]
- Političke komentare ostavljajte i na www.differentia-nis.org (nije neophodno registrovati se!)
maelstrom
Gradjanin
*

Duh bunta: +27/-4
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 780


ocean pospremljen u kutije


« Odgovor #9 poslato: 20.01.2007. 20:07 »

istina, no teško se može zamisliti nešto što bi prevazilazilo Goetheove realne mogućnosti
Sačuvana

Lanci na rešetkama,
zid te od sveta deli -:
spasao si se, samo
k o g a  si spasao, je li?
milos
Gradjanin
*

Duh bunta: +39/-36
Na mreži Na mreži

Poruke: 905



« Odgovor #10 poslato: 21.01.2007. 14:00 »

istina, no teško se može zamisliti nešto što bi prevazilazilo Goetheove realne mogućnosti

Da. Mozda je Aleksandar mislio kako bi bilo pozeljno da je Goethe skoncao kao nekakav svestenik ili asketa, pa pod tim podrazumjeva prevazilazenje njegovih vlastitih realnih mogucnosti, prirodnih htijenja i nagona? Ne znam gdje bi drugo pomenuto prevazilazenje moglo zavrsiti?
Sačuvana

Ko radi, taj ne odmara.
Domaci Zdajnik
Gradjanin
*

Duh bunta: +158/-101
Van mreže Van mreže

Poruke: 6537



WWW
« Odgovor #11 poslato: 21.01.2007. 17:04 »

Naročito poštujem asketski način života, ali sveštenstvo i sve vezano za crkvu mislim da bi trebalo omalovažavati koliko je moguće. Kad sam rekao:

...iz razloga što bih hteo da čovek teži samo onom što prevazilazi njegove realne mogućnosti, prirodna htenja i nagone.

... nisam mislio na čoveka koji je Gete, nego na čoveka uopšte. Što dozvoljava i izraz da je Gete prevazišao sposobnosti i želje "običnog" čoveka.

No, hteo sam da vas pitam, pošto sam ja čitao samo dva njegova dela (Jade mladog vertera i Fausta), u čemu je Geteov glavni kvalitet? Nisam sposoban ovog momenta procentiti, možda i otud što se i ne sećam dobro dela koje sam čitao (davno).
Sačuvana

- Četvrti broj časopisa Zapad [download]
- Političke komentare ostavljajte i na www.differentia-nis.org (nije neophodno registrovati se!)
maelstrom
Gradjanin
*

Duh bunta: +27/-4
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 780


ocean pospremljen u kutije


« Odgovor #12 poslato: 21.01.2007. 18:54 »

Nije on, ne znam, Nietzche pa da bi imao glavni kvalitet. Goethe je univerzalni genij, nikakav programatski umjetnik, on je transformator svijeta bez predumišljaja. Faust je alegorijska slika čovjeka možda najvećeg obima u povijesti čitave umjetnosti. Nije Goethe nikakav kapitalni književni niti misaoni revolucionar, unatoč znanstvenim radovima koji su mnogo utjecali na suvremenike, već jednostavno čovjek koji umije razlučivati svoja unutarnja stanja, prepoznavati u sebi i drugima ono općenito ljudsko. Ima kvalitet velikog umjetnika, velikog filozofa i velikog znanstvenika, bez ikakvih pretenzija. Ima nešto u njemu od antičkog genija.
Sačuvana

Lanci na rešetkama,
zid te od sveta deli -:
spasao si se, samo
k o g a  si spasao, je li?
Admini...
Administrator
*****

Duh bunta: +5/-5
Van mreže Van mreže

Poruke: 511


WWW
« Odgovor #13 poslato: 22.02.2007. 10:39 »

Tekst, nešto kao biografija ili interpretacija Geteovog opusa, sa Kluba studenata filozofije:

- Oto Bihalji-Merin, Johan Volfgang Gete
Sačuvana
debeli dud
Nazionalist
*

Duh bunta: +9/-18
Van mreže Van mreže

Poruke: 485



« Odgovor #14 poslato: 10.08.2007. 02:32 »

S tim u vezi, mislim da je jadan. Mnogo se nisko spustao uzivajuci u najbednijim i najnizim vrstama zadovoljstava (sto po meni uglavnom odredjuje neke vrednosti kod coveka).

Uvek me zainteresuje kakav je ko covek pre nego sto procitam delo. I kad procitam ako mi se dopadne redovno ispratim dalje sta je autor jos pisao i neke pojedinosti iz njegovog zivota. Volim pisce koji su svedocili zivotom svoju pricu i zivotne, istinite price.
Sačuvana
Stranice: [1] 2   Idi gore
  Pošalji ovu temu  |  Štampaj  
 
Prebaci se na: