Zaista poučna diskusija.
Da završim redizajn glavnog sajta pa ću objaviti neke delove diskusija, ne samo ove nego i drugih, prvenstveno odgovore FCN-a i Dilana Doga na gluposti koje je prosipala rasistkinja Vogue (začudo, isto tako građanka Niša, ili na neki način u vezi sa ovim gradom, poput Božanina). Jeste poučno za one koji se prvi put susreću sa ovim pitanjima. Uostalom, drugi će lakše prihvatiti nove vrednosti nego li oni koje neposredno poučavamo sukobeći se s njima u diskusijama.
Nadam se da će biti nastavka.
Pozivam i druge da se uključe, jer ja neću imati vremena da se svakog dana bavim likovima kao što su Vogue i sada Božanin.
Moj utisak je da se iz priloženog dobro vidi ono što je Diferencija u početku u potpunosti zanemarivala, a to je problem u samim Nišlijama.
Tu je problem sličan onom koji danas imaju partije pre novih izbora: hoće li se primenjivati populistički metod i lagati za glasove i veću podršku, uz svu sramotu koju takav govor nosi pred onima koji znaju da čuju i pročitaju informaciju koja se šalje u javnost, ili će se ići slabijim oružjem - istinom. Mi smo imali uspehe kad smo pričali koješta (doduše tada nisam bio ni ovoliko upoznat sa tom materijom pa i nisam znao za bolje), pa tako i onaj "Antibeogradski front" bio je nekakav ponos Diferencije dok većina vas koji ste sveži forumaši nije bilo ovde. Kad se danas prisetim tog angažmana, čini mi se da je sramnije od aktuelne kampanje narodnjaka za majske izbore. Nedostaje upravo ta samokritika. Opet proizvod palanačke nesposobnosti za samokritiku, i ono poznato prebacivanje odgovornosti i krivice u celosti na drugog (tada na Beograd).
Kad čujem ovakve kao što su Božanin, ali i mnoge druge koje sam imao prilike da sretnem u ovom gradu, pa i neke ljude sa kojima sam stalno u kontaktu i sa kojima razgovaram o politici, uvek mi se učini kao da je daleko veća krivica samih Nišlija nego li Beograda (države) što je Niš potpuno poražen grad, grad-palanka.
Ako mi ne želimo da živimo bolje, niko neće da nam pritrči i pomogne.
U potpunosti tačno. Ali problem je kada ovi, kao što je Božanin, ali i mnogi drugi (pogotovo na drugim niškim forumima ili podforumima foruma) - ne žele bolji grad. Božanin ne želi bolji Niš jer ne živi tu, pa mu je drago da njegovi sugrađani pate (po modelu: da komšiji crkne krava; da se komšija slučajno ne obogati ili ne počne da živi dobro), što je infantilno, palanačko razmišljanje, ali stoga i razumljivo. Nerazumno je kad neko ko živi u Nišu, ali valjda ne zna za bolje, misli da je to maksimum koji može iz života i života u gradu da izvuče. To je tragično. I takav će vući i sve ostale sa sobom na dno.
Ja sam prosto i jednostavno pitao i ako ne mislis da trebas da mi odgovoris sta su to po vama "evropske vrednosti", onda jednostavno nemoj da mi odgovoris i... dobardan i dovidjenja u jednom dahu
Znam da to nije tema, ali da ti obratim pažnju na pisanje, da makar nešto naučiš pre nego te banujemo s foruma (hah): ne kaže se (pa tako niti piše) "trebaš", već "treba...". Sem ako govoriš i pišeš na hrvatskom jeziku. A za kakvog i kolikog šajkaša se predstavljaš, teško da će to biti slučaj.
aha... oprosti... nisam znao da je geografska odrednica tebi ustvari kulturoloska odrednica... ja mislio sam da je to ipak samo zargon.
Sada znaš da nije tek žargon. Kao što ni "biti palančanin", ili "palanka" nije žargonski tek žargonski govor. Da si malo više čitao, ne bih morao da te obaveštavam o tom.
Da li to znaci da je lose/negativno biti iz provincije?
Da si čitao pažljivo moje prethodno izlaganje, znao bi da je odgovor: ne. Ali bi naučio i to da odakle je ko - nema nikakve veze sa tim hoće li duhom da pripada palanci (biti palančanin u kulturološkom, političkom ili nekom drugom smislu), odnosno provinciji, ili će biti kosmopolitskog duha.
Moraš poraditi na razumevanju pojmova u srpskom jeziku.
Ako se mesas sa Srbima, nije na odmet d apricas Srpski jer latinski mi je nedovoljno poznat a ubacivanje latinskih reci ne ostavlja utisak kod mene da si inteligentniji. Samo obrazovaniji (govoris jezik koji za sada ne poznajem) a to nije isto.
Pod uslovom da počneš da učiš i druge jezike, i da ti ne budu odvratni zato što nisu srpski, ili nisu neki njegov dijalekt. To bi bila naznaka koračanja ka kosmopolitizmu.
Distinkciju a i razlikovanje umem da sprovedem. Nije mi jasno kako to mora da se spoji ("i") drzanje (insistiranje?) na tradiciji i otpor prema novom? Sto ne bi moglo da se insistira na tradiciji (npr tradicionalna slanina, burek, suve punjene paprike) i da se nema otpor prema novom (npr najmoderniji materijali za gradnju kuca, ograda, puteva...)?
Za tradiciju se vezuju konzervativne političke grupe, što će reći: oni koji se boje promena, ili promenu doživljavaju kao opasnost po identitet i to što smatraju dobrim. Zato se kaže (i u potpunosti su u pravu kad tako kažu) da je tradicionalista onaj koji teško prihvata nove vrednosti (inače ne bi bilo razloga da se zove konzervativcem ili tradicionalistom).
A da je moguće spojiti tradiciju i ono što je napredno, to stoji. Međutiim, ima slučajeva kada tradicija biva ugrožena novim, modernim, i tada će tradicionalan, kakav je na primer bio Nikolaj Velimirović, odabrati radije da se ne kupa nego da koristi tu poganu novu stvar kojom se "tobož" peru telesa.
Ovo mi zvuci kao protivurecrnost. Ranije si govorio u negativnom kontekstu da je tradicija losa stvar ako se neko tamo nje drzi a sad govoris o istoj kao promenjivoj komponenti svakog naroda u pozitivnom kontekstu...
Uh, ajd' nanovo. Evo ovako. Tradicija (ne negiraju je čak ni filozofi, čak je smatraju isto ovako - neminovnom vucibatinom punom predrasuda, koje su - opet - ne nužno i loše) postoji kao delatnost, ali i kao fakt. Kao delatnost, ona je sama istorija: šta god da se dogodi, šta god da se primeni u jednom društvu, ono se - bez obzira što je novo - urezuje u tradiciju tog društva, postaje nova istorija, i tako nova tradicija (ukoliko se radi o sistemu vrednosti, pošto se stalno primenjuje, odnosno ponavlja, pa tako jeste tradicija). Kao fakt, tradicija je samo primenjivanje onog što je zadato (jednom, nakon nekog uvođenja vrednosnog sistema), nekritičko ponavljanje i primena. Zbog toga je i dobila negativan prizvuk, i svako ko razmišlja trese se pred tim pojmom jer je paradigma intelektualne lenjosti.
aj odluci da li tradicija uzima kao obavezan iracaionalni otpor svemu novom ili je promenjiva.
Iz ovoga što sam rekao možeš, nadam se, sam da zaključiš. Ali evo reći ću ja, i time, valjda, zaokružiti ovo izlaganje: Tradicija je, kao ponavljanje onog što se ustalilo, po pravilu nedelatno, sama sebi dovoljno, potpuno pozitivno (nemisleće, nekritičko) ponavljanje jednog istog. Stoga, ona pruža otpor svemu novom.
Međutim, tradiciju može promeniti neki veliki duh, revolucionar, uvodeći nove vrednosti, i tako novi obrazac "ponavljanja". Tako se jedna tradicija zamenjuje drugom, novom, opet u sebi dovoljnoj, kojoj nije potrebno preispitivanje, koja ne postavlja pitanja, koja se ne buni, itd.
Ako i ja koristim svoja predubedjenja... gde ce mo doci?
"Ćemo", a ne "će" i "mo".
Lepo sam rekao "pa i vere" sto ce reci da ne iskljucuje tvoje misljenje da su ateisti manje ljudi. Opet, i ateisti su nekakvi vernici jer veruju da Bog ne postoji...
Rekoh, neću da kvarim ovu raspravu uvođenjem rasprave o ateizmu. Imao bih i-ha-ha... toliko toga da ti prigovorim na to što si kazao, ali izvoli pa takvo i slično pitanje postavi na za to predviđeno mesto:
Ateizam i pravdanje vere.
To da se nista ne gubi ako se covek izjasnjava po nacionalnosti je demagogija evropskih vrednosti. Probaj da sebe ne nazoves britancem kada ulazis u GB ili da uzmes francusko drzavljanstvo i ulazis u Francusku sa Marokanskim pasosem... ili da sebe ne zoves Nemcem ako zivis u i imas Nemacko drzavljanstvo. Mozes privatno biti sta Marsovac ali zvanicno moras biti Nemac i tako to.
Pazi koji si mi argument dao: Ja sam kazao da ništa čovek ne gubi od svoje ljudskosti time što se izjasni kao kosmopolita, odnosno anacionalist, a ti mi dođeš i kažeš: nije tačno! gubi pasoš! Okej, gubi pasoš. A da li si pokupio poentu... to valjda ne bi trebalo da je moja stvar.
Nacionalitet identitet i desnicarsko drustvo znas i sam da nisu sinonimi jedno za drugo.
Desničarsko društvo (partije, zajednice) insistiraju između ostalog na nacionalnom (i svakom drugom) identitetu. Nigde nisami rekao da su sinonimi.
Zasto Amerika kao najveca demokratija i uzor prozapadnjacima nije dencifikovana nego, naprotiv, insistira na simbolici (zastave) i americkoj naciji?
To pitanje možeš da postaviš na raspravi "Denacifikacija". Rado ću ti odgovoriti.
Ti si gazda ovde pa ti odlucujes da li prolazi nesto ovde ili ne. Cak i epitet "NAZIonalist" koji si mi prisio i avataru je tvoje miljenje... govori mnogo o predrasudama.
A ti nisi nazionalista? Na osnovu svega rečenog, čini mi se da bi mogao da budeš idealni glasač narodnjaka ili radikala.
A sta jhe onda identitet naroda?
Relativno je. Evo, da posmatramo srpski narod pa da uočimo šta je to identično svim pripadnicima tog naroda. Prepoznajem jezik. Šta još? Kulturu? Neće proći. Kao ni pravoslavna vera, jer ima onih koji se neće uklopiti (i to zhavaljujući svojoj individualnosti, osvešćenosti) u taj kalup. Šta, dakle, još, pokraj jezika? Krv? Geni? I to je relativno. Državljanstvo? To dođe kao geografsko određenje.
Dakle, šta bi bio narodni identitet Srba (ili koga god drugog), a da zaista odgovara svim elementima (pojedincima) tog naroda, pokraj jezika? Pitanje koje u velikoj meri narušava sam koncept pojma "narod".
Dobro, jel to znaci da ako se 100% Skota ne slaze da treba da nose kilt i da duvaju u gajde da onda Skotima treba ukinuti to kao njihov identitet jer ne postoji "koncenzus"?
Ne, to je nacionalni folklor. Ono što se čuva u nacionalnim muzejima. Svedoči o nečemu iz prošlosti tog naroda, ali ništa drugo. To nije kvalitet jednog naroda. To je dokument iz nacionalnog arhiva.
Tacno tako. Jos samo da se slozimo sta je to sta je dobro a sta lose u narodu (koji ce mo kasnije da denarodiziramo) i resen problem.
Ajde još jednom razmisli o tome gde je mesto tradiciji, identitetu i narodnom folkloru koji propagiraš i držiš kao majka prvorođenče. Onda možda i budemo mogli da govorimo o problemima. Za početak pokušaj da promeniš ono "će" i "mo".
Ako je razvoj jezika instaliranje "juznobeogradskog" na tv kao i "severnojuznjackog" kroz filmove onda da trazis da ti uciteljica vrati pare. POstoji razvoj jezika (npr. staroslovenski ka Srpskom Jeziku)i postoji pokondirena-tikva-govor koji distanciranjem od domaceg mimikrira kvazi kulturu. Skolovan covek znace i knjievni i lokalni govor.
Ti si potpuno pogrešno shvatio kulturu. Uporno ono što je loše, što je navika, što je ono narodno i ustaljeno, proglašavaš nekakvim bogatstvom, kao da jadni nemamo ništa pa hajde da se ponosimo onim što niko ne može da nam oduzme, a najčešće je to beda u kulturnom, jezičkom i svakom drugom smislu. Ti od toga praviš brend. Napravio si od južnjačkih dijalekata tu stvar: brend (bez obzira na to što mu se podsmevaju svi koji se njim ne služe). Razvoj jezika ne znači prihvatanje onog narodnog/lokalnog za službeni dijalekt, već nadgradnju onog književnog i službenog. Kako će Nišlije tome da daju doprinos? Tako što će u svojoj svakodnevici uporno održavati jezički defektne formacije, jer je to ono (jedino) po čemu mogu da budu poznati Srbiji (i možda dalje, Balkanu)? Na stranu to što se odavno tom dijalektu podsmeva čitava Srbija, što od toga često prave filmske serije bez ikakve radnje, i izazivaju humor-reakciju kod ovih kojima taj dijalekt nije blizak. Sa druge strane, postoje filozofi koji tvrde da je jezik taj koji oblikuje mišljenje jedne zajednice/društva. Pa, ako se južnjački dijalekt drastično razlikuje od onog severnjačkog, beogradskog i vojvođanskog, koji su književni i akademski dirigovani, to bi ubuduće moglo da proizvede i veliki kulturološki zaostatak (što trenutno prebacujemo ekonomskoj bedi) u odnosu na sever.
Sto se tice sarkazma kroz kupanje i ocuvanje lokalnog govora... necu te udostojiti odgovra jer znas da nisi u pravu kada spajas krajnosti
Nisu to krajnosti nego odgovarajuća metafora. Ti se odbrani ako znaš kako.
Samoubistvo je deo (regionalnog) sistema vrednosti ili ne?
Finska je takođe zemlja sa visokom stopom suicida. Kako to? Je l' i kod njih nešto ne valja? A, evo, Guča i taj kraj imaju najmanju stopu iste stvari. Hoće li biti da je gučanstvo kao sistem vrednosti ispred ovih evropskih i vojvođanskih?
Primena evropskih merila nije univerzalno resenje za svet a ni za Srbiju.
Na stranu to što si izrekao veliku glupost, i što mi se spava pa ne bih da naširoko pojašnjavam, reći ću samo kratko: Evropske vrednosti se ne kopiraju, one su instrumenti da se država udostoji, a njeni sistemi učine funkcionalnim. Tako, da bi Srbija počela da primenjuje zakone, ima funkcionalno sudstvo, efikasan obrazovni sistem, sistem socijalne zaštite, ekološke kulture, itd, potrebno je da se njeni zvaničnici i diplomate obaveste o tome šta su najveća svetska dostignuća u tim oblastima. Kada to budu odradili, sami će doći do toga da uvode vrednosti koje su odavno uvedene na Zapadu.
Dakle, na tvoju i nesreću drugih koji se boje evropskih integracija: Evropske vrednosti nisu zbirka recepata, već dobro argumentovane naučne teorije u službi bolje funkcionalnosti državnih sistema.
Ipak, tvoje je vidjenje da je taj neki tamo svet idealan i svi epiteti koje si im dao a da li si TI taj svet izbliza upoznao? Koliko su boravio u "tom svetu" cije bi ti epitete ti primenio na Srbiju (pa da mozemo da kazemo da si ih proverio kao idealne)?
Aha. Sada je argument to što "nisi video sveta, dakle, ćuti". A, dok još nisam kazao koliko sam sveta video, što ne smatram nikakvim argumentom, ali vidim da ti to tako uzimaš, valjda zato što pišeš iz SA, a ja iz Srbije za kojom toliko navodno patiš, da prolajem o tome koliko je dijasporaša nepismeno, i čime se bave u inostranstvu? Ili hajde ovako, da zanemarimo njih, da uzmemo da posmatramo poznavanje Srbije od strane njenih građana. Da li ćeš reći da sistem vrednosti Srbije poznaje svaki građanin koji iz nje nije izašao, a ima recimo 30 godina? Iz tvoje predrasude koja viče: "Ako nisi bio vani, ne možeš da pričaš o tom što se tamo nalazi" - sledi: Ako si živeo u Srbiji 30 godina, znači da poznaješ odlično njen sistem vrednosti i njene zakone.
Dalje ni reči neću kazati, a ti ako ne shvataš javi, možda sutradan budem voljan da ti bliže objasnim. A voleo bih da se i sam pomučiš. Nije teško.
Ako tebi smeta to sto je neko mesto selo (a selo je cist geografski pojam) onda imas problema sa samim sobom.
Problem je, dragi moj dečače Božanin (koji si me zadržao ovde do 6h, a bolje bi bilo da sam odspavao nego što ti držim besplatan čas), što ti nagoveštavaš uporno da bi Niš trebalo da ostane to što je - dakle, selo. A da li i kako ja uzimam selo kao geografski pojam nema nikakve veze sa diskusijom koja se ovde vodila. Mada bi valjalo reći da u Srbiji živeti na selu već jeste prihvatanje jednog daleko manje kvalitetnog života nego života u gradu, budući da je Srbija zemlja sa najsiromašnijim selima u Evropi (opet zahvaljujući centralizmu i diskriminantnom sistemu političkih vrednosti).
Mozes Nis nazvati i metropolom... ako on to nije, dzaba mu to ime (kao i BG-u) ali opet, ako ga nazoves selom a radi se o mundanskom selu (kao npr Chobham u ENG) zabole te za ime koje je odredjeno tek brojem stanovnika i politickodrustvenom organizacijom.
Opet ti ili namerno ništa ne vidiš, ili me samo želiš iziritirati obnevidelošću. Pa, čekaj, bre, gde sam ja govorio o tome? Ja ti ukazujem na to da je Niš - UNIVERZITETSKI GRAD. Kao takav, kao grad koji zbraja studentsku populaciju, populaciju ambicioznih ljudi, OBAVEZAN je da obezbedi kvalitetan AKADEMSKI sadržaj za život mladih ambicioznih ljudi. Grad ne definiše broj stanovnika, već institucije koje poseduje ili ne poseduje. A ako ti planiraš da Niš pretvoriš u grad folklora, grad čvarkarijade, buregdžijade, neogučijade, grad folk muzike i šta-ti-ja-znam u šta sve ne što tvoj ukus želi, u grad koji će, umesto naučnicima i umetnicima - da se ponosi sportistom, onda si izrekao nešto protiv čega će svako ko Niš drži za svoj grad, a ne za svoje selo - da se pobuni.
Jos jednostavnije: KAD SE OLADIS OD STEREOTIPA SELO/GRAD U BILO KAKVOM KONTEKSTU OSIM GEOGRAFSKOG, BICE TI ZIVOT LEPSI
Meni će biti mnogo lakše ako ti počneš da razmišljaš pre nego li mi odgovoriš, kako ne bih gubio ovoliko vremena da te poučavam.
Mlad si, shvatices da sve sto leti ne jede se.
Uh... teraš me da te ignorišem... Ajde, videću hoćeš li u sledećoj napraviti slične greške. Ako se ponovi neću se više baviti tobom, pa se nemoj iznenaditi što ti ne odgovaram. Hajde, potrudi se.