Druid
Slobodni mislilac
  
Duh bunta: +23/-1
Van mreže
Pol: 
Poruke: 308
GrabNebelFürst
|
 |
« Odgovor #927 poslato: 19.05.2008. 10:37 » |
|
Smrtnost od udara groma iznosi 10 do 30 posto, a 50 do 70 posto preživjelih ima značajne poremećaje, najčešće živčanog sustava
Munje i gromovi fascinantni su prirodni fenomeni. U antičko doba smatralo se da su božje oružje, a Zeus i Jupiter njihovi vladari. Stari Slaveni vjerovali su da grmljavina nastaje kad najmoćniji slavenski bog Perun izleti iz svojih dvora u kočiji. Slična vjerovanja postojala su u religijama i kulturama ostalih starih naroda, a neka praznovjerja održala su se i do danas. Znanstvena istraživanja započinju u 18. stoljeću, kad je Benjamin Franklin dokazao da je grom električna pojava, a potkraj 19. stoljeća izračunata je i jakost struje groma.
Munje nastaju u olujnim oblacima (kumulonimbusima) koji se stvaraju na mjestima nestabilnih zračnih masa, gdje se topli zrak brzo uspinje i ima dovoljno vlage. Takve okolnosti najčešće su ljeti, poslije podne i navečer. Grom nastaje kratkotrajnim pražnjenjem atmosferskog elektriciteta između oblaka i Zemlje, napona od sto milijuna volti, jakosti nekoliko desetaka tisuća ampera, u kratkom razdoblju od 1 do 100 milisekundi, uz naglo zagrijavanje zraka do 30.000ºC, zbog čega nastaje grmljavina. U stvari, munja i grom dio su iste pojave, samo se munja vidi prije nego što se čuje grom jer svjetlo putuje brže od zvuka. Izbijanje atmosferskog elektriciteta ima svjetlosne (linijska munja, trakasta munja, loptasta munja, munja sijevalica), akustičke (grmljavina) i mehaničke učinke.
Udar groma može biti izravan ili posredan. Može se dogoditi i u zatvorenom prostoru kad se osoba nalazi u dodiru ili na udaljenosti iskrenja (manje od 1 m) od provodnika ili uključenih električnih aparata. Specifičnosti ozljeđivanja proizlaze iz definicije groma:
* grom sadrži istosmjernu struja koja je manje štetna od izmjenične * vrijeme kontakta s tijelom je kratkotrajno * struja prolazi uglavnom površinom tijela.
Uz izravne ozljede strujom groma, mogu nastati mehaničke i toplinske ozljede. Smrtnost od udara groma iznosi od 10 do 30 posto, a 50 do 70 posto preživjelih ima značajne poremećaje, većinom živčanog sustava.
Simptomi i znakovi
Rani
* različiti poremećaji srčanog ritma * srčani zastoj * zastoj disanja uzrokovan paralizom mišića za disanje i/ili poremećajem centra za disanje * gubitak svijesti, privremena paraliza (posebice donjih udova), konvulzije (grčevi) i/ili nemogućnost prisjećanja na događaje koji su prethodili udaru groma, koma * opekline različita oblika, tipično poput paprati, na mjestima na kojima se znoj ili kapljice kiše naglo pretvaraju u paru ili ispod metalnih predmeta - metalna dugmad, nakit (površinske opekline, moguća je i karbonizacija tijela * blast ozljede prsnoga koša i trbuha, prijelomi kosti, ozljede oka i uha (ruptura bubnjića u 50 posto slučajeva obostrano
Kasni
* različiti psihički i neurološki poremećaji.
Postupak
1. Odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć. 2. Osnovno je pravilo "ne povećati broj žrtava". Ako je oluja u tijeku, a žrtva se nalazi na mjestu visokog rizika od udara groma, spasilac mora procijeniti, vodeći računa o osobnoj sigurnosti, je li moguće žrtvu premjestiti na sigurnije mjesto. 3. Žrtvi udara groma može se odmah pristupiti i dodirnuti je bez opasnosti. 4. Procijeniti stanje svijesti, disanje i ostale znakove krvotoka te, ako je potrebno, odmah započeti s mjerama oživljavanja (misliti na moguću ozljedu kralježnice). Oživljavanje mora biti uporno i dugotrajno jer paraliza mišića za disanje može trajati dulje vrijeme. Kad ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek one koje treba oživljavati. 5. Onesviještenu žrtvu postaviti u bočni položaj. 6. Zbrinuti ostale ozljede (prijelome, rane i opekline). 7. Svaku žrtvu udara groma treba prevesti u bolnicu uz stalan nadzor životnih funkcija.
Kako izbjeći udar groma
Opasnost od udara groma može se izbjeći prihvaćanjem određenih pravila ponašanja:
* prije odlaska u prirodu treba se informirati o vremenskim uvjetima kako bi se izbjegla oluja * promatrati nebo - tamni oblaci, sijevanje i pojačan vjetar znak su da se približava oluja * ako prijeti oluja, a nalazite se na otvorenom prostoru, plivate ili se vozite u čamcu, odmah potražiti čvrsto sklonište * ako čujete grmljavinu, znači da ste dovoljno blizu da vas udari grom * u zidanom objektu ne stajati pokraj prozora, otvorenih vrata, metalnih stupova i predmeta kao što su slavine, utičnice i električni prekidači * ne koristiti telefon i mobitel tijekom oluje * ne tuširati se, prati rublje ili posuđe * isključiti sve električne uređaje tijekom oluje * korisno je pravilo 30 + 30 - ako vidite munju i nakon 30 sekundi čujete grom, odmah potražiti sklonište, i najmanje 30 minuta od posljednje munje koju vidite i zvuka groma ne izlaziti iz skloništa * svaki vodič struje koji se nalazi iznad ramena povećava opasnost od izravnog udara * nikad ne stajati u velikoj skupini ljudi nego se raspršiti, kako bi u slučaju udara grom zahvatio manje osoba * izbjegavati eksponirane točke, posebno osamljena stabla i rub šume * u šumi potražiti zaklon kraj manjih stabala i grmlja * tijekom oluje izbjegavati nošenje metalnih predmeta * izbjegavati boravak u blizini strujnih vodova, stupova žičara i dalekovoda * velike spilje i udoline dobra su zaštita, ali ne i plitke jame mokrih stijena * na otvorenom prostoru izabrati najniža mjesta, škrape i doline, gdje nema vode, čučnuti i pognuti se prema naprijed stavljajući ruke oko koljena; u tom položaju smanjuje se tjelesna visina i što manjom površinom tijela dodiruje tlo * ako se osjeti pucketanje, a kosa počinje kostriješiti, možete postati meta sljedećega groma; odmah napustiti to područje, a ako je to nemoguće, treba čučnuti, spustiti glavu i rukama pokriti uši kako bi se spriječile ozljede bubnjića.
|