milos
Gradjanin
Duh bunta: +39/-36
Na mreži
Poruke: 914
|
 |
« poslato: 14.06.2008. 01:57 » |
|
Po Bibliji, vrijeme se definise kao 'mjera za bilo kakvo trajanje'. Nauka/znanost definise vrijeme kao 'kontinuirano prolazenje postojanja koje se mjeri djeljenjem u sate, minute, sekunde...'
Da li je vrijeme samo mjera za bilo kakvo trajanje iliti samo kontinuirano prolazenje postojanja, a sto mu dodje jedno te isto?
Sta mislite?
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Radovati se, to znaci sasvim polako.
|
|
|
Silovani_Leptir
Gradjanin
Duh bunta: +23/-4
Van mreže
Pol: 
Poruke: 216
|
 |
« Odgovor #1 poslato: 14.06.2008. 11:19 » |
|
Kakva je to definicija po Bibliji?  Aristotel definira vrijeme kao mjeru kretanja prema prije i poslije. I to je najbolja definicija.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Moja kazna najveća je, ona drugom otišla je.
|
|
|
milos
Gradjanin
Duh bunta: +39/-36
Na mreži
Poruke: 914
|
 |
« Odgovor #2 poslato: 14.06.2008. 23:12 » |
|
Kakva je to definicija po Bibliji?  Dobro, mogao sam da kazem i kako Biblija trkeljise da je vrijeme 'mjera za bilo kakvo trajanje', ali sam, polazeci od toga kako definisati znaci i, izmedju ostalog, objasnjavati jedan pojam drugim pojmovima, kazao da Biblija definise, pa mi nije jasno sta je tu nejasno. No, dobro, to je nebitno. Aristotel definira vrijeme kao mjeru kretanja prema prije i poslije. I to je najbolja definicija. Dobro, mogao si reci kako Aristotel trkeljise vrijeme kao 'mjeru kretanja prema prije i poslije', pa bismo, kao i gore, dosli na isto. No, nebitno. -------------------- Polazeci od definicija koje sam naveo, a koje su, mogli bismo reci, stisnule supak, pa kazale da je vrijeme samo 'mjera za odredjeno trajanje' iliti samo 'kontinuirano prolazenje postojanja koje se mjeri djeljenjem u sate, minute, sekunde...', mogli bismo reci kako je Aristotel ponovio isto kazavsi kako je vrijeme 'mjera kretanja', pa se odvazio dodati 'prema prije i poslije'. Nisam siguran da je to najbolja definicija, jer mi se cini da su gorenavedene definicije, a koje su stisnule supak u vezi sa definisanjem vremena, ipak bolje od Aristotelove, jerbo je Aristotelova, moglo bi da bude, netacna. Evo zbog cega. Ako je vrijeme, kao sto to definisu ovi stisnutog supka, samo mjera za postojanje, ne i aktivni ucesnik u postojanju, onda je Aristotel, tvrdivsi kako je vrijeme 'mjera kretanja prema prije i poslije', tvrdio kako vrijeme nije samo mjera za postojanje, vec i ucesnik u postojanju, jerbo se to onda sada nesto krece prema prije i poslije, pa ga mi mjerimo? Meni nije poznato kretanje prema prije, a ono bi bilo preduslov za mjeru kretanja prema prije. Nije mi poznato ni kretanje prema poslije, a isto bi bilo preduslov za mjeru kretanja prema poslije. A poznato mi je kretanje ka naprijed, pa mi je poznata i mjera za isto; poznato mi je i kretanje u vis, pa mi je poznata i mjera za isto; poznato mi je i kretanje natraske, pa mi je poznata i mjera za isto itd. No, kretanje prema prije i poslije mi nije poznato, pa mi nije jasno da li bismo vrijeme kao 'mjeru kretanja prema prije i poslije' imenovali definicijom, ili pak samo trkeljisanjem?
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Radovati se, to znaci sasvim polako.
|
|
|
Silovani_Leptir
Gradjanin
Duh bunta: +23/-4
Van mreže
Pol: 
Poruke: 216
|
 |
« Odgovor #3 poslato: 15.06.2008. 02:12 » |
|
Nadopuna definicije: Vrijeme je broj (mjera) gibanja (i mirovanja) prema prije i poslije (samog gibanja).
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Moja kazna najveća je, ona drugom otišla je.
|
|
|
protiv_sljepara
Gradjanin
Duh bunta: +2/-0
Van mreže
Pol: 
Poruke: 4
|
 |
« Odgovor #4 poslato: 15.06.2008. 18:53 » |
|
Aristotel definira vrijeme kao mjeru kretanja prema prije i poslije. I to je najbolja definicija.
što znači najbolja definicija? zastupate li stav da se određenja pojmova nekog autoriteta uzimaju bez proispitivanja? ne znači li najistinskije misliti, misliti slobodno, ne vezano, ili, na prvom stupnju, su-misliti određenje određenog pojma,odnosno sam iz sebe pokušati doći do onog do čega se u povijesti već došlo? smatram da nemamo baš previše "koristi" od priznavanja tuđih misli kao vlastitih, odnosno, smatram da se ne treba ostati kod čitanja i interpretacije, već se treba vidjeti što npr. određenje nekog pojma znači za mene, mogu li ga i kako misliti sam etc. jer, filozofija nije povijest, niti kemija, pa da samo pamtimo tko je što rekao, već je ona jedan razvoj, jedno gibanje, i to takvo jedno gibanje koje nikada ne staje i ne prestaje. ispričavam se ako skrenuh s teme, ali to mi je upalo u oko. ne kritiziram sa lošom namjerom, već dapače, s namjerom da bismo se skupa valjano dotaknuli onoga oko čega u ovakovom zajedništvu težimo. Pera u nebesa!
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
milos
Gradjanin
Duh bunta: +39/-36
Na mreži
Poruke: 914
|
 |
« Odgovor #5 poslato: 15.06.2008. 21:56 » |
|
Nadopuna definicije: Vrijeme je broj (mjera) gibanja (i mirovanja) prema prije i poslije (samog gibanja).
Opet je to pogresno. Da se kazalo kako je to samo broj gibanja, mogli bismo prihvatiti. Npr. pratimo odredjeno gibanje i brojimo njegove mjene. Ali kada se kaze da brojimo gibanje prema prije i poslije, to ne mozemo prihvatiti, jer nemamo gibanje prema prije i poslije. Kamen nikada ne pada prema prije i poslije, vec prema dolje. Ptica nikada ne uzlijece prema prije i poslije, vec prema gore itd. Znaci, ne mozemo prihvatiti kao tacnu tvrdnju da mjerimo broj gibanja prema prije i poslije, jerbo nemamo gibanje prema prije i poslije. Mozemo da mjerimo broj gibanja, to stoji, ali nikako ne mozemo da mjerimo taj broj gibanja prema prije i poslije. Dakle, nesto se giba, ali nikako prema prije i poslije. Ali ako se nista ne giba prema prije i poslije, kako onda mozemo kazati da mjerimo prema prije i poslije? Mozemo mi to da kazemo, ali to nije istina. Lazes Aristotele, sunce li ti tvoje mangupsko!
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Radovati se, to znaci sasvim polako.
|
|
|
Silovani_Leptir
Gradjanin
Duh bunta: +23/-4
Van mreže
Pol: 
Poruke: 216
|
 |
« Odgovor #6 poslato: 15.06.2008. 23:08 » |
|
što znači najbolja definicija? zastupate li stav da se određenja pojmova nekog autoriteta uzimaju bez proispitivanja? Znači da je u pojmu pravilno obuhvaćen cijeli sadržaj. Ni u kom slučaju ne zastupam stav zbog toga što ga je netko rekao, nego stav zastupam zbog toga jer je istinit, a i trudim se izbjegavati skepticizam jer on samo ometa. @Milose, aj ti definiraj vrijeme. Aristotel ne laže i amen Isuse.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Moja kazna najveća je, ona drugom otišla je.
|
|
|
milos
Gradjanin
Duh bunta: +39/-36
Na mreži
Poruke: 914
|
 |
« Odgovor #7 poslato: 15.06.2008. 23:59 » |
|
Vrijeme je mjera za bilo kakvo trajanje. Sto oce reci kako vrijeme nije ucesnik trajanja, vec samo mjera za isto. Vrijeme je kontinuirano prolazenje postojanja koje se mjeri djeljenjem u sate, minute, sekunde... Sto oce reci kako vrijeme nije ucesnik postojanja, vec samo mjera za isto. Govoreci da vremenom mjerimo gibanje prema prije i poslije, Aristotel kaze da se nesto giba kroz vrijeme, kaze dakle da vrijeme nije samo mjera za gibanje, vec i ucesnik istog. Jerbo, ako se nesto krece prema prije, ono se krece kroz vrijeme. A meni nije poznato nesto sto se krece prema prije, dakle kroz vrijeme. Ne znam, mozda je tebi poznato takvo kretanje? Ili je mozda Aristotel naveo primjer istog? Isto tako, ako se nesto krece prema poslije, ono se krece kroz vrijeme. Takvo kretanje mi nije poznato. A tebi? Jel Aristotel naveo primjer kretanja prema poslije? On dakle mjeri gibanje prema prije, a gibanje prema prije ne postoji? Mjeri gibanje prema poslije, a gibanje prema poslije ne postoji? Pa, jes' se ti najeo ludih gljiva! Zar ne uvidjas da Aristotel laze za dvojicu! 
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Radovati se, to znaci sasvim polako.
|
|
|
Silovani_Leptir
Gradjanin
Duh bunta: +23/-4
Van mreže
Pol: 
Poruke: 216
|
 |
« Odgovor #8 poslato: 18.06.2008. 15:04 » |
|
Ne ne ne. To kad Aristotel kaže da je vrijeme mjera gibanja prema prije i poslije, onda misli da postoji točka A i da se netko/nešto kreće prema točki B. Ovo prije i poslije je tu samo da se objasni da kretanje mora biti od točke A do točke B. Ne možeš se kretat stojeći u mjestu.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Moja kazna najveća je, ona drugom otišla je.
|
|
|
milos
Gradjanin
Duh bunta: +39/-36
Na mreži
Poruke: 914
|
 |
« Odgovor #9 poslato: 19.06.2008. 00:32 » |
|
Ne shvatam? Kako to da je pojam 'prema prije i poslije' tu samo zbog toga da nam objasni da kretanje mora biti od tacke A do tacke B? Time, ti tvrdis da mi bez pojma 'prije i poslije' ne bismo umjeli da shvatimo da su preduslov kretanju dvije udaljene tacke? Objasni mi zasto mislis da je taj pojam tu samo zbog toga?
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Radovati se, to znaci sasvim polako.
|
|
|
Silovani_Leptir
Gradjanin
Duh bunta: +23/-4
Van mreže
Pol: 
Poruke: 216
|
 |
« Odgovor #10 poslato: 20.06.2008. 11:21 » |
|
Ne shvatam? Kako to da je pojam 'prema prije i poslije' tu samo zbog toga da nam objasni da kretanje mora biti od tacke A do tacke B? Time, ti tvrdis da mi bez pojma 'prije i poslije' ne bismo umjeli da shvatimo da su preduslov kretanju dvije udaljene tacke? Objasni mi zasto mislis da je taj pojam tu samo zbog toga?
Da, ja mislim da je to "prema prije i poslije" baš zbog toga da se jasno objasni da kretanje mora biti od tocke A do tocke B. Da ti budem iskren, definicija mi ima smisla iako nikad nisam razmislja o tome zasto bas to "prema prije i poslije". Inace, vrijeme se mora obavezno vezati uz kretanje. "Aristotelov" Bog nije vjecan zato sta zivi vec milijardama godina i zato sto ce zivjeti jos milijarde godina, on je vjecan upravo zato sto se ne krece. Zato ga i naziva Nepokretni Pokretac.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Moja kazna najveća je, ona drugom otišla je.
|
|
|
DramatisPersonae
Gradjanin
Duh bunta: +53/-14
Van mreže
Pol: 
Poruke: 1515
Teshko je biti fin, nije teshko biti svinja!
|
 |
« Odgovor #11 poslato: 20.06.2008. 15:40 » |
|
Daklem, kretanje jeste vreme. Kretanje u sistemu drugih tvari koje se krecu, otud i kretanje prema posle i pre, jer oznake kretanja jedinke nisu iste za svakog. Poshto mi moramo posmatrati neshto drugo da bi ustanovili da se krecemo, to znachi da mi mozemo da se krecemo prema nechemu za shta imamo saznanje da ce ono biti tamo kada mi dodjemo tamo, to ti je kretanje prema onom shto je posle nas, tj kretanje unapred.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
You can get all the things You never needed You can sell people crap And make them eat it
Where is our John Wayne Where is our sacred cowboys now? Where are the Indians on the hill There's no Indians left to kill
|
|
|
milos
Gradjanin
Duh bunta: +39/-36
Na mreži
Poruke: 914
|
 |
« Odgovor #12 poslato: 21.06.2008. 00:27 » |
|
Pa da, vrijeme se mora vezati uz kretanje. Ali samo na sljedeci nacin. Nesto se krece. Mi mjerimo trajanje tog kretanja. Otud vrijeme. Daklem, samo mjera za kretanje. Ne i ucesnik. Daklem, kretanje nije vrijeme. Kretanje je kretanje. A vrijeme je samo mjera za trajanje kretanja. Mjeru vremena od jednog dana izveli smo iz jednog Zemljinog obrtanja oko svoje osi. Daklem, taj fizicko-prostorni cin odredjuje vrijeme. Tacno koliko traje fizicki-prostorno obrtanje Zemlje oko svoje osi, toliko traje i vrijeme od jednog dana. Ni sekunde vise ni manje. Ako Zemlja fizicki-prostorno uspori, vrijeme od jednog dana ce trajati duze. Ako Zemlja fizicki-prostorno ubrza, vrijeme od jednog dana ce trajati krace. Daklem, vrijeme od jednog dana je samo mjera za fizicki-prostorno gibanje zemlje. Nista drugo. E, sad, nama nije poznato nesto sto postoji a da se ne krece, pa je, stoga polazeci, a od cega bismo drugo, Aristotelov Nepokretni Pokretac upravo izmisljotina. Odnosno, ako ne postoji nista sto se ne krece, jerbo je to preduslov postojanju, onda Aristotelov Nepokretni Pokretac ne postoji. Nepokretni Pokretac, kaze Aristotel. Pokretni Nepokretac. A mogao je reci i Baba Dara.
To prema prije i poslije je Aristotelova podvala, jerbo iz toga slijedi da se nesto krece prema prije i poslije, daklem kroz vrijeme. Ali se nista ne krece prema prije i poslije, daklem kroz vrijeme. Vrijeme je samo mjera za odredjeno kretanje. Usredsredjeni na njegovu upotrebu, vremena dakle kao mjere trajanja kretanja, zaboravili smo mu porijeklo. To ti je to. Dimenzija vrijeme je samo podvala, a da bi se imalo o cemu trkeljisati. Inace, ja se userem od smijeha pri pomisli na vremensko-prostornu dimenziju, tu sjajnu podvalu.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Radovati se, to znaci sasvim polako.
|
|
|
...creatrix...
Banovani korisnik
Duh bunta: +46/-31
Van mreže
Pol: 
Poruke: 1207
...zmija vijoglava...
|
 |
« Odgovor #13 poslato: 21.06.2008. 02:18 » |
|
(otkrovenje je na dohvat ruke) "time is an illusion, lunch time- double so"predlazem ti novu bibliju -The Hitchhiker's Guide To The Galaxy... prednost? ima ih gazilion... najbitnija: na svojim koricama ima ispisano velikim "prijateljskim slovima"  edit: ja sam danas nesto razmisljala na ovu temu...odakle nam ideja za sekundarku? nemojte da mi kazete... hocu da zivim u zabludi da je neko to smislio na osnovu otkucaja srca... neka bude tako? moze? u mom svetu moze... i tako bi... selundarka... i svetlo...
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
steram onom ko mi da minus
|
|
|
milos
Gradjanin
Duh bunta: +39/-36
Na mreži
Poruke: 914
|
 |
« Odgovor #14 poslato: 21.06.2008. 23:28 » |
|
Vrijeme je mjera za kretanje. Samo mjera. Mjera. Nis' drugo. Tako je vrijeme od jednog dana jednako Zemljinom fizicko-prostornom (o)kretanju oko svoje osi. Toliko koliko traje Zemljino fizicko-prostorno (o)kretanje oko osi, tacno toliko traje vrijeme od jednog dana. Ni vise ni manje, pa da ga jebes. Daklem, ako Zemlja sutra ubrza kretanje oko svoje osi za duplo, vrijeme od jednog dana ce se prepoloviti. Daklem, ako Zemlja sutra uspori kretanje oko svoje osi za duplo, vrijeme od jednog dana ce se duplirati. Daklem, ako Zemlja sutra stane, stace i vrijeme. Daklem, ne postoji vrijeme, postoje samo fizicko-prostorna kretanja, koja mi mjerimo, i otud vrijeme. Daklem, vrijeme je samo mjera za fizicko-prostorna kretanja.
E, sad, otkud sekunda? Jednostavno. Mi smo, odnosno oni, iz fizicki-prostornog (o)kretanja Zemlje oko svoje osi izveli vrijeme od jednog dana. Ondake smo mi, odnosno oni, to podijelili na dva'es' cet'ri jednaka dijela, te ih nazvali casovima. Ondake smo mi, odnosno oni, svaki od tih casova podijelili na sezdes' jednakih djelova, pa ih nazvali sekundama. Naravno, ondake smo mi, odnosno oni, sucinili i prosti mehanizam zupcanika koji ce to sve da tika-taka. Eto, otud sekunda.
E, sad, posto je taj prosti mehanizam sucinjenije savrsenog uma, cistog uma, ondake on i savrseno pricizno tika-taka te sekunde, te casove, te dane, te godine... Ali je problem u tomu sto Zemlja ne prati to umno savrsenstvo. Njeno kretanje nije savrseno kao sto je savrseno pricizno kretanje tog sucinjenija savrsenog uma (tika-takanje). Otud nesklad medj njima. Pa onda imas natezanje da se pokrpi taj nesklad.
Daklem, da rezimiram matematicki pricizno odgovor na tvoje pitanje, Creatrix, savrseni um je sucinio savrseni mehanizam zupcanika koji savrseno pricizno otkucava jedan dan uvijek kao 86.400 sekundi, pa da pride tomu dodam i sljedece, sto je netacno, jerbo nesavrsena Zemlja i njeno nesavrseno putesestvije oko svoje osi nikada ne traje 86.400 sekundi.
Pozdrav!
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Radovati se, to znaci sasvim polako.
|
|
|
|