Stranice: 1 ... 6 7 [8]   Idi dole
  Pošalji ovu temu  |  Štampaj  
Autor Tema: O umetnosti | Definicija umetnosti | Filozofija umetnosti  (Pročitano 12013 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Branko
Gradjanin
*

Duh bunta: +16/-2
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 405



« Odgovor #105 poslato: 02.11.2007. 18:04 »

Na kakvim bi se stavovima mogla zasnovati kritika poezije i umetnosti uopste?

   Da li bi ovde moglo da se upotrebi ono Hajdegerovo tumačenje poezije, pa i umetnosti, kada se kroz imenovanje u njima poziva bitak stvari? U svakodnevnom govoru taj je bitak zamaskiran upotrebnom vrednošću reči koja je tu dobrim delom kao oruđe za nešto drugo, dok se tek kroz poeziju jezik pojavljuje u njegovoj suštini kao kuća bića.
Sačuvana
Domaci Zdajnik
Urednik
*****

Duh bunta: +161/-101
Van mreže Van mreže

Poruke: 6586



WWW
« Odgovor #106 poslato: 03.11.2007. 15:39 »

Danas sam u dilemi... Možda ipak vi imate pravo, pre svega Maelstrom, ali mi je neprijatno da to prihvatim pošto se ne daje objasniti, ne daje se pojmovno zaokružiti to što genije ima, iz čega proizlazi (umetnički) kvalitet njegovog rada. Do toga sam došao prostim sagledavanjem činjenice jedne genijalnosti koja me je danas zatekla.

Radi se o jednom detalju koji moram postupno objasniti, staviti u kontekst, da bi se genijalnost primetila. Možda se to ne mora nazvati umetničkom genijalnošću, već onom svakodnevnom koju je Maelstrom pomenuo, ali se u postmodernom smislu i ona smatra umetničkom.

Podnaslov: Nestanak dvoje negotinaca
Naslov: Majku i sina oteli trgovci ljudima

Slika u novinskom članku:


Genijalna reakcija (autor Rino): Pa, gle kakvu glavu ima normalno da su ga oteli.

Dobro znamo da Rino nije studirala umetnost, da ne poznaje umetnost bolje od nas koji ovde diskutujemo, ali ipak je u stanju da izgovori ili da joj se u glavi nađe nešto ovakvo, što meni npr. ne bi palo na pamet i da sam o toj slici i naslovu razmišljao danima.

Šta je onda to? Odakle dolazi? No, pre toga odgovorimo da li se slažemo da je to umetnost (možda za nekoga nije), odnosno izraz genijalnosti.

U svakodnevnom govoru taj je bitak zamaskiran upotrebnom vrednošću reči koja je tu dobrim delom kao oruđe za nešto drugo, dok se tek kroz poeziju jezik pojavljuje u njegovoj suštini kao kuća bića.

Pogledaću ovih dana malo Hajdegera, pošto bi trebalo da ga obnavljam za seminarski (od pre dve godine, nezavršen, nezapočet) rad na predmetu Istorija filozofije IV. Tada ću se javiti i dati odgovor.
Sačuvana

- Svaki komentar na forumu (izuzev rasističkog) je dragocen, tako da pozivam sve da pišu, pišu i pišu. Moramo da dostignemo veću posećenost i obezbedimo da se forum sam od sebe razvija, bez posebnih intervencija.
- Političke komentare ostavljajte i na www.differentia-nis.org (nije neophodno registrovati se!)
debeli dud
Nazionalist
*

Duh bunta: +9/-18
Van mreže Van mreže

Poruke: 491



« Odgovor #107 poslato: 31.05.2008. 23:12 »

Oskar Vajld - O umetnosti

-Umetnik je tvorac lepih stvari.
-Cilj umetnosti je da otkrije umetnost a sakrije umetnika.
-Kriticar je onaj ko moze da na drugi nacin ili u novom ruhu prenese utiske o lepim stvarima.
-Najnizi kao i najvisi oblik kritike jeste autobiografija.
-Oni koji u lepim stvarima nalaze ruzna znacenja pokvareni su a nisu sarmantni. To je greska.
Oni koji u lepim stvarima nalaze lepa znacenja prosvetljeni su. Ima nade za njih.
-Odabrani su samo oni kojima lepe stvari znace samo lepotu.
-Ne postoji moralna ili nemoralna knjiga. Knjige su dobro ili lose napisane. To je sve.
-Odbojnosti 19 veka prema realizmu gnev je ljudozdera koji vidi svoj odraz u ogledalu.
Odbojnost 19 veka prema romantizmu gnev je ljudozdera koji ne vidi svoj odraz u ogledalu.
-Moralni zivot coveka cini deo teme umetnika ali moralnost umetnosti sastoji se od savrsenog koriscenja nesavrsenog sredstva. Nijedan umetnik ne zeli nista da dokaze. Cak i istinite stvari moguce je dokazati.
-Umetnik nema etnickih saosecanja. Etnicko saosecanje kod umetnika predstavlja neoprostiv manirizam stila.
-Umetnik nikada nije morbidan. Umetnik moze sve da izrazi.
-Misao i jezik umetnika su instrumenti umetnosti.
-Mana i vrlina za umetnika predstavljaju umetnicku gradju.
-Sa gledista forme uzor svih umetnosti jeste umetnost muzicara. Sa gledista osecanja uzor je vestina glumca.
-Umetnost je istovremeno povrsina i simbol.
-Oni koji zarone pod povrsinu cine to na sopstveni rizik.
-Umetnost u stvari odrzava gledaoca, ne zivot.
-Razlicitost misljenja o nekom umetnickom delu pokazuje da je to delo novo, slozeno i vitalno.
-Kada se kriticari ne slazu umetnik se nalazi u saglasju sa sobom.
-Coveku mozemo da oprostimo sto stvara nesto korisno sve dotle dok ne pocne da mu se divi. Jedini izgovor za stvaranje neceg beskorisnog jeste sto mu se covek veoma divi.
-Umetnost je sasvim beskorisna.
Sačuvana
Stranice: 1 ... 6 7 [8]   Idi gore
  Pošalji ovu temu  |  Štampaj  
 
Prebaci se na: