Nihilizam

[Eon_Blanc]

uz duzno postovanje , neko ko naziva sebe nihilistom ne moze biti nihilista. Nihilizam ne poostoji, postoji odredjena vrsta ljudi koji negiraju stvari i oni ne mogu biti s namjerom takvi, jer onda , opet, ne mogu biti nihilisti. Posmatraci su takve ljude nazvali nihilistima i svrstali ih u nihilizam.  Nihilizam nije pravac koji postoji i koji je opipljiv kao sto je to, recimo, ateizam. Ateista zna da je ateista i u svakom trenutku moze da okaci sebi tu titulu. Nihilista ne. A ako to uradi, onda je daleko od nihilizma. Ovo je neko moje shvatanje i misljenje, naravno prihvatam kritike svake vrste, jer na ovu temu ne postoji nijedan potpuno vazeci odgovor.

[Ljubo Gazivoda]

Ima smisla to šta ti kažeš, to i jeste tako, ali meni prija da nihilizam tretiram kao svesni izbor. Govorim o nihilizmu celovite ličnosti, elitnom nihilizmu a ne o beslovesnom nihilizmu masa.

[Otrovni Starac]

ko je gledo big lebovski zna da su nihilisti visokoorganizovana subverzivno-militaristicka grupacija.

[Ljubo Gazivoda]

U '' The City in History'' Luis Mamford govori da moderni građanin živi u ,,ambijentu koji ga svakog trenutka uništava. Ni najsiromašniji divljak kamenog doba nije živeo u tako bednim i obeshrabrujućim skupinama.'' Urbano je dakle nihilističko? Dole Beograd!

[Truman]

A je li gospodin Mamford malo obrazlozio svoju tezu jer mi deluje besmisleno. Neka hvala...ja bih radije ziveo sad nego u kamenom dobu.

[Ljubo Gazivoda]

Svako od nas je uglavnom hronocentričan i misli da je doba u kome on živi najbolje. Ko zna gde je istina jer nismo u stanju da sagledamo ni ovo naše a kamo li prošla vremena, dok buduće možemo da slutimo uglavnom na pogrešan način, pošto budućnost uvek ispadne nekako drugačija od onog što su zamišljali ljudi prošlosti. No, da se vrastim na temu, nihilizam je urbani fenomen. grad Rim je na vrhuncu svoje moći u antici imao skoro 3 miliona stanovnika. U ranom srednjem veku ta cifra je iznosila oko 10.000.... Kamena pustinja.... Šta misliš kakav je bio kvalitet života tih ostataka ostataka urbanog stanovništva te metropole? Uostalom kakav je kvalitet života stanovnika New Yorka ili dragog nam Beograda, a o životu u Kairu ili Lagosu da ne govorimo. Veliki gradovi su veliki paraziti. Kada sam svojevremeno boravio u New Yorku nisam mogao da se načudim koliko tamo ima kancelarija, raznih poslovnih prostora.... Pitao sam se a gde je ekonomska baza svih tih aktivnosti i čime se uopšte bavi sav taj silan narod po tim officima? Gde se proizvodi hrana i materijalna vrednost za svu tu bagru? I onda saznam da u tom gradu ima 1.500.000 primaoca socijalne pomoći, dakle čitav jedan manji grad u gradu. Pa gde će pre da se javi i preovlada nihilizam, na jednom takvom mestu ili među Bušmanima?

[Plodni bizon]

Nihilizam, o nihilizmu sa bloga uvod.blog.hr. Nakon citanja recite mi da li se ovo sve moze odnositi na nihilizam, i to onaj nihilizam koji se javlja kod Nicea u tacki koja spaja negativan i pozitivan nihilizam, odnosno ono kretanje ka dnu i odstranjivanju svega slucajno nabacanog u nasu svest, do u momenat kad sve krece novim putem u pitanje i donosenje novih vrednosnih tablica:


Evanđelje po Mateju, 18, 1-3
U onaj čas pristupe učenici Isusu pa ga zapitaju: "Tko je, dakle, najveći u kraljevstvu nebeskom?" On dozove dijete, postavi ga posred njih i reče: "Zaista, kažem vam, ako se ne obratite i ne postanete kao djeca, nećete ući u kraljevstvo nebesko...''


Lao Ce, Dao De Jing
Kad si prozreo svijet, vječna sila vrline [de] ne napušta te, i vraćaš se u djetinjstvo. (§28)
Ako sabereš dah, postaješ voljan, nije li moguće vratiti se u djetinjstvo? (§10)
Tko čuva izobilje vrline [de], nalikuje djetetu... Krhke su djetetove kosti i nježne tetive, ali mu je držanje ispunjeno snagom. (§55)


Karl Jaspers, Uvod u filosofiju
Čudesan dokaz da čovek kao takav izvorno filosofira predstavljaju pitanja djece. Nije rijedak slučaj da se iz dječjih usta čuje ponešto što po svom smislu zadire u srž filosofiranja. Ispričat ću neke primjere:
Jedno se dijete čudi: ''Stalno pokušavam mislti da sam netko drugi, pa ipak sam to uvijek opet ja.'' Taj dječak dodiruje porijeklo svake izvijesnosti, svijest o bitku u samosvijesti. On se čudi pred zagonetkom bitka vlastitog Ja, pred onim što se ne može pojmiti na temelju bilo čega drugog. I pitajući, stoji pred tom granicom.
Drugo neko dijete čulo je priču o postanku svijeta: u početku Bog stvori nebo i zemlju... pa ubrzo zatim pita: ''A što je bilo prije početka?'' Taj je dječak spoznao da se pitanje nastavlja u beskonačnost, da razum ne može zastati i da nije u stanju naći konačan odgovor.
Drugom djetetu, koje se za vrijeme šetnje našlo pred nekim proplankom usred šume, pričaju bajke o vilama koje u toku noći na tom mestu plešu kolo... ''Ali vila uopće nema...'' Tad mu pričaju o stvarnosti, motre gibanje Sunca, objašnjavaju giba li se Sunce ili Zemlja, iznose razloge koji idu u prilog tome da Zemlja ima oblik kugle i da se giba sama oko sebe... ''Ah, pa sve to nije istina'', kaže djevojčica, lupivši nogom o zemlju, ''pa zemlja stoji čvrsto. Ja ipak vjerujem samo ono što vidim.'' Na to joj odgovaraju: ''Onda ne vjeruješ ni u dobrog Boga, jer ni njega ne možeš vidjeti.'' Djevojčica se trgne, i sasvim odlučno kaže: ''Kad njega ne bi bilo, ni nas ne bi bilo.'' To dijete je potreslo čuđenje pred postojanjem: postojanje nije samo sobom dano. Dijete je pojmilo razliku između pitanja koje se odnosi na neki poseban predmet u svijetu i pitanja o bitku i našem postojanju u cjelini.
Druga se djevojčica, idući u posjetu, uspinje stubištem. I shvati kako se sve mijenja, i teče, i kako sve prođe kao da nije ni bilo. ''Ali mora postojati nešto trajno... to što se sada uspinjem stubištem do tetke, to ću zapamtiti.'' Čuđenje i strah od univerzalne prolaznosti i nestajanja bespomoćno traže neko rešenje.
Čovek koji bi sve to sakupio mogao bi podnijeti izvještaj o bogatoj dječjoj filosofiji. Prigovor da su djeca to ranije čula od svojih roditelja ili drugih očigledno se ne može odnositi na ozbiljne misli. Prigovor da ta djeca ne nastavljaju filosofirati i da, prema tome, takve izjave mogu biti samo slučajne, previđa činjenicu da djeca često imaju genijalnost koja se izgubi kad odrastu. Kao da tijekom godina sve više ulazimo u zatvor konvencija i mnenja, u zatvor gdje se ništa ne otkriva i ne pita, gubeći pri tome djetinju bezazlenost. Dijete je još otvoreno prema životu koji se sam u sebi gradi, ono osjeća, gleda i pita, što se kasnije izgubi. Dijete zaboravi ono što mu se u jednom trenutku otkrilo i iznenadi se kad mu odrasli, koji to zabilježe, kasnije priopće što je sve reklo i pitalo.


Peter Sloterdijk, Kritika ciničkoga uma
Zadaća je filosofije da, suočena s ''tvrdim činjenicama'', postavlja dječja pitanja. Poput ovih: zašto se ljudi ne podnose? Što ih primorava da se pripremaju za uzajamno atomiziranje? Filosof je onaj čovjek koji u sebi može odstraniti otvrdla, obikla i cinički verziranog suvremenika, koji će mu s dvije tri rečenice bez daljnjega razjasniti zašto je to sve tako i zašto se to ne mijenja s dobrim namjerama. Filosof mora pružiti priliku djetetu u sebi, koje to sve ''još ne razumije''. Tko to ''još ne razumije'' možda može postaviti ispravna pitanja.

[Mr.Dzo]

Svako od nas je uglavnom hronocentričan i misli da je doba u kome on živi najbolje.

Svako od  nas  je Hro(m)ocentrican i  (ne) misli da je doba u kome on živi najbolje,to  bi  bila  realna podloga za  nihilizam.....
"Nihilista  je  sirina duha, za razliku od  dubine  iz koje  se  javlja   pesimista".......
 

[aleks18]

meni jos jasno nije zasto niche nije nihilista 

[Odradek]

Jebi ga, ja sam nekad shvatao taj individualni nihilizam kao neko patolosko stanje svesnog negiranja culnih saznanja. Iz onog "unutrasnjeg" izvuci svaki zakljucak, potpuno negirati ono "spolja". Tako nesto, valjda. Jebi ga, sada ne znam ni sta znaci ovo sto sam rekao.

[aleks18]

zasto nemogu nista naci na internetu o nihilizmu i niche?!?!?!?  :ljut2:

[Odradek]

Odi lepo do najblize biblioteke, potrazi od Nicea delo "Volja za moc" i procitaj prvih par poglavlja. Ili potrazi delo u elektronskom obliku. Mogu i ja da ti posaljem mailom, samo bih morao da i ja dobijem nesto od tebe 

Salim se, naravno 

[aleks18]

pa zar nije sestra njegova napisala tu knjigu?....... svidja mi se tvoj nick....

[Odradek]

Heh, ma taman posla. Kako sam ja uspeo da shvatim, sestra mu je bila malo ogranicena osoba, pa je gurala izdavanje "Volje za moc", sto je inace skup Niceovih nekompletnih sipisa, ili kako to germani valjda zovu, "nachlass". Tu su sadrzane ideje koje je odbacio ili nije detaljnije obradio, pa je zato ovo delo cesto bilo i jos uvek je predmet dubokih analiziranja i prepirka.
Ili bar tako Holingdejl kaze...

P.S. Znam da ti se svidja...

[aleks18]

kako znas da mi se svidja?
p.s i tvoj mi se signature svidja..........