Martin Hajdeger (Martin Heidegger)

[maelstrom]

Znam da Heidegger u svojoj suštini nije egzistencijalni mislilac, da njegova filozofija egzistencije proistječe iz egzistencijalne analize tubitka koji je isključivo ontološki određen, ali ne znam gdje drugdje postaviti ovo pitanje.

Što je točno nabačaj kod Heideggera?

[maelstrom]

Ako želiš nešto nadodati, bit će mi drago. . .

A pitanje od maloprije ostaje:

Što za Heideggera znači nabačaj?

[drug_komesar]

Ako želiš nešto nadodati, bit će mi drago. . .

A pitanje od maloprije ostaje:

Što za Heideggera znači nabačaj?

imalo bi se stosta dodati jer kako ti i sam rece to je tek osnovno upoznavanje no o tom po tom
sto se drugog pitanja tice... bilo bi dobro da napises termin na njemackom da znam na sta mislis prijevodi su razliciti

[maelstrom]

Nemam original na njemačkom, ali navest ću dio iz knjige Eugena Finka - "Uvod u filozofiju" gdje se spominje nabačaj. . .

Heideggerova metoda jest konstrukcija, u smislu nabačaja. Svako razumijevanje ima karakter nabačaja. U početku je Heidegger svoju filozofiju nazivao hermeneutikom faktičnosti. Heideggerova je metoda konstruktivno nabačajno mišljenje jer za njega filozofiranje ima karakter nabačaja. A što se to u filozofiji nabacuje? I kako se taj nabačaj suprotstavlja prirodnom svjetonazoru, shvaćenom kao ravnodušnost, indiferencija? Filozofiranje je izričito razumijevanje bitka koje biva dovedeno do pojma. U njemu je dakle bitak bića izričito a-prirori = unaprijed nabačen.

Čini mi se da je nabačaj neka Heideggerova metoda spoznaje, nešto za što je čovjek kao tubitak unaprijed sposoban. On može govoriti o općem koje katkad pred njime zabljesne u obliku nabačaja. I tek po nabačaju čovjek biva sposoban kontrolirano misliti bitak, koji mu se samo putem nabačaja ukazuje. Tako sam to shvatio, možda pravo, a možda i krivo - svejedno mi je još nekako mutan.

[drug_komesar]

Heideggerova metoda jest konstrukcija, u smislu nabačaja. Svako razumijevanje ima karakter nabačaja. U početku je Heidegger svoju filozofiju nazivao hermeneutikom faktičnosti. Heideggerova je metoda konstruktivno nabačajno mišljenje jer za njega filozofiranje ima karakter nabačaja. A što se to u filozofiji nabacuje? I kako se taj nabačaj suprotstavlja prirodnom svjetonazoru, shvaćenom kao ravnodušnost, indiferencija? Filozofiranje je izričito razumijevanje bitka koje biva dovedeno do pojma. U njemu je dakle bitak bića izričito a-prirori = unaprijed nabačen.

filozofija=razumjevanje bitka
bitak=apriorno znanje (unaprjed nabaceno)
-----------------------
filozofija = konstruktivno nabacajno misljenje / konstruktivno misljenje o apriornom / konstruktivno misljenje o bitku bica

nabaceno znanje = apriorno znanje = bitak bica

nabacaj - razumjevanje pojmova kao bitnosti bica i apriornih elemenata istoga

[maelstrom]

Dakle, dobro sam razumio, čini se. Ipak, zanima me, zašto on za to rabi baš termin nabačaj, u smislu kao nešto nabačeno, nepotpuno i raštrkano. Je li zbog razlomljenosti i dekontinuiranosti toga znanja, zbog činjenice da ne možemo dugo i sigurno misliti bitak zbog neizbježne distrakcije predručnošću? Takav termin ipak nekako odaje ograničenost tubitka u svom razumjevanju.

[drug_komesar]

Dakle, dobro sam razumio, čini se. Ipak, zanima me, zašto on za to rabi baš termin nabačaj, u smislu kao nešto nabačeno, nepotpuno i raštrkano. Je li zbog razlomljenosti i dekontinuiranosti toga znanja, zbog činjenice da ne možemo dugo i sigurno misliti bitak zbog neizbježne distrakcije predručnošću? Takav termin ipak nekako odaje ograničenost tubitka u svom razumjevanju.

zbog njegovog apriornog karaktera
ocigledno je znanje o bitku za heideggera apriorno, sada to povezi sa kontekstima rijeci nabaceno
u smislu nesto sto je dato unaprjed, bez izbora

opet ovo je mnogo diletantski
treba nam termin
i neki svabo
 

[maelstrom]

Nabačeno u naše razumjevanje u onom smislu kako smo mi bačeni u razumjevanje bitka? Ipak mi nabačaj djeluje drugačije od bačenosti. . . Jest da nam je bez izbora nabačena mogućnost mišljenja bitka, ali ipak mislim da Heidegger naglašava potrebu slobodnog izbora mišljenja bitka kao takvog jer je čovjekovo prirodno stanje utonuće u biću, ontičkom, odnosno niveliranje svega bitka na što-bitak predručnog. U tom zahtjevu vjerojatno leži i smisao njegove filozofije egzistencije.

Sad, glede diletantizma, ne možemo očekivati profesionalne rasprave na ovom nivou znanja. Ali odnekud se mora početi. . .

[drug_komesar]

Nabačeno u naše razumjevanje u onom smislu kako smo mi bačeni u razumjevanje bitka? Jest da nam je bez izbora nabačena mogućnost mišljenja bitka, ali ipak mislim da Heidegger naglašava potrebu izbora mišljenja bitka kao takvog jer je čovjekovo prirodno stanje utonuće u biću, ontičkom, odnosno niveliranje svega bitka na što-bitak predručnog. U tom zahtjevu vjerojatno leži i smisao njegove filozofije egzistencije.

Sad, glede diletantizma, ne možemo očekivati profesionalne rasprave na ovom nivou znanja. Ali odnekud se mora početi. . .

ehmmm
mislim da mjeseas misljenje o bitku i znanje o bitku
misljenje o bitku nam nije nabaceno
ali potencijalno znanje do kojeg dolazimo jeste
nabacenost jednostavno posmatraj kao apriornost pojmova

ima li koji mudri starac sijede brade i svijetla oka da nas blagosinja zrncima mudrosti svoje?

[maelstrom]

Dobro, sad sam se krivo izrazio, ali mišljenje bitka je nešto za tubitak samorazumljivo. Ipak, ta samorazumljivost, koliko sam uspio shvatiti, nije nabačaj. Tek pokušaj razumijevanja bitka, dakle znanja o bitku, ima karakter nabačaja.

[maelstrom]

zbog njegovog apriornog karaktera
ocigledno je znanje o bitku za heideggera apriorno, sada to povezi sa kontekstima rijeci nabaceno
u smislu nesto sto je dato unaprjed, bez izbora

Ali ti si ovdje rekao da nam je nabačaj razumjevanja bitka dat bez izbora.

Mislim da Heidegger nije izabrao termin nabačaj zbog neproizvoljnosti i nužnosti razumjevanja bitka (jer ono apsolutno nije nužno) kao što je odabrao za način tubitka termin bačenost, već se nabačaj odnosi na nemogućnost da se misli opće u svojoj općenitosti, pa dolazi nabačeno u nekim manjim otkritim djelovima. Ali otvorenost za nabačaj je stvar izbora i zahtjeva veliki trud.

[maelstrom]

Imam još jedno pitanje. Heidegger razlikuje različite načine bitka kao da-bitka. Tu razlikuje tubitak koji jedini egzistira, zatim život, pa predručnost i priručnost. Ipak, postoji li za njega neki univerzalni da-bitak koji omogućuje interakciju između ovih načina da-bitka i govori li uopće o takvom bitku, ili podrazumijeva da svaki od ovih načina da-bitka implicira u sebi interakciju sa ostalima? A onda bi opet morao govoriti o onom što im je zajedničko, tj. što omogućuje interakciju. . .

[Nicolas Berihon]

Znam da Heidegger u svojoj suštini nije egzistencijalni mislilac, da njegova filozofija egzistencije proistječe iz egzistencijalne analize tubitka koji je isključivo ontološki određen, ali ne znam gdje drugdje postaviti ovo pitanje.

Što je točno nabačaj kod Heideggera?

Onoliko koliko ja razumem Hajdegera, što je uvek diskutabilno, ovako stvari stoje. Čovek je bačen ( iz razloga nesvojevoljnog dolaska u takav i takav svet, kulturu ), čoveku je dobačeno ( bitak mu se obratio ), i on na govor tog dobačenog, od-govara tako što nabacuje ( Platon nabacuje ideju isl. ). Ukratko i pojednostavljeno to je to. Uporište za ovo tekstovi: Šta je Metafizika, Šta je filozofija, Pitanje tehnike.

[maelstrom]

Bitak nam se rasvjetljuje u ekstatičnom nabačaju - kaže negdje Heidegger. To znači da nabačaj nije nikakva deduktivna ili induktivna spoznaja, već prvenstveno nešto apriorno, što uzimamo kao samo po sebi razumljivo. Iz nabačaja nam se pojavljuju pojmovi kao što su: bitak, biće, svijet i istina, a koji se ne mogu opisati, ni definicijom obuhvatiti kao što je to slučaj sa zasebnim bićima. Takvi se pojmovi mogu tek daljnjim nabacivanjem donekle rasvjetliti. Zasebna nam se bića ne rasvjetljuju u nabačaju već u suradnji ontičke percepcije predručnog i logičkih načela razuma. Ipak su ti modusi spoznaje fundirani iz nabačaja kao temeljnog načina spoznajne egzistencije tubitka.

Ispravite me ako negdje griješim.

[Nicolas Berihon]

Nisam čitao "Sein un zeit". Da li si siguran da Hajdeger koristi pojam apriorno?