Humboltov jezicki nacionalizam

[Domaci I.]

Tek onako, dok sam čitao Humboltovo delo Uvod u delo o kavi jeziku (pritom molim one koji znaju što je "kavi" u ovoj frazi da kažu, jer ja ne znam), sinulo mi je da su ovaj i još neki Nemci pre i posle Humbolta proizveli nacionalno raspoloženje kroz jezik, te da je ovo bitno opasna stvar, a da na optužbu ovakve vrste sam Humbolt nije našao rešenje (ili barem ja još nisam o tom pročitao). Evo nekih citata (prva dva su iz uvoda Milorada Pupovca, koji uglavnom prepričava ono što piše u samom delu):

Humbolt, Uvod u delo o kavi jeziku, Knjiž. zajednica Novog Sada, 1988.

str. 18. Svaki jezik... "tvori cjelinu pogleda na svijet, u kojem je sadržan izraz za sve predstave koje nacija ima o svijetu i za sva osjećanja koja svijet u njoj izaziva."

str. 18. ... sadrži mnoge zamke za interpretatore [misli se na ovaj "pogled na svijet" - prim. Dom. Izd.], kao što su:
- jezički nacionalizam,
- determinisanost duha posredstvom nacionalnih jezičkiih posebnosti, i
- totalni relativizam mišljenja.

str. 87. U prirodi same ove stvari leži to da nacije s većom darovitošću i pod povoljnijim okolnostima poseduju izvrsnije jezike od drugih.

Ako zatreba napravio bih malo ozbiljniji uvod kasnije.

[branko krsmanovic]

Ako jezički nacionalizam razumemo kao korišćenje jezika u cilju podizanja nacionalne svesti onda ovaj nacionalizam (nemački model) primenjen je i kod drugih: Srba, vrlo često.
Ako postoji tradicija upotrebe jezika u nacionalističke ciljeve, ona je na tragu istorijskog konteksta iz 19. veka u kojem je nemačka nacija podeljena na mnogo državica, a vodeću ulogu su imale Pruska i Austrija. Tako, da Virtemberžanin, ne bi ostao samo Virtemberžanin, već i Nemac, nacionalni identitet se tražio u kulturnom nasleđu i jeziku kao njegovom delu. Nacionalizam, shodno svojoj političkoj prirodi, u vezi je sa državom. Nemački nacionalizam onog doba upravo je insistirao na neidentitetu nacije i države jer bi to one koji se smatraju Nemcima po jeziku i kulturi zapravo podelilo na nekoliko malih nacija koje govore nemački jezik.

[Domaci I.]

Ne, ti govoriš o nekom sociološkom aspektu upotrebe jezika (uzgred, ne bi bilo loše da napišeš ili urediš onaj tekst o nacionalizmu na nekoj drugoj temi, pa da objavimo u časopisu). Ovde Humbolt govori o jeziku koji se isprečava između nacija trajno, i što ih čini različitim u tolikoj meri da postavlja vrednosne sudove.

Našao sam još jedan stravičan citat u pomenutoj knjizi:

str. 103. Pošto su jezici nerazdvojno srasli s najdubljom unutrašnjom prirodom čoveka i mnogo više kao samodelatnost izlaze iz nje, dakle, ona ih svojevoljno proizvodi, to bi se intelektualna svojstvenost naroda isto tako mogla nazvati njenim dejstvom.

[Plodni bizon]

Dobro on to utemeljuje, samo procitaj knjigu do kraja pa onda da se diskutuje.