Stranice: [1] 2 3 4   Idi dole
  Pošalji ovu temu  |  Štampaj  
Autor Tema: Fridrih Nice (Fridrich Nietzsche)  (Pročitano 5252 puta)
0 članova i 2 gostiju pregledaju ovu temu.
aleks18
Slobodni mislilac
***

Duh bunta: +3/-1
Van mreže Van mreže

Pol: Žena
Poruke: 52



WWW
« poslato: 12.10.2007. 17:22 »

moje pitanje je kako je najbolje da se cita Nietzsche i razumiti sta on misli? Probam da citam na nasem i na Engleskom da bi shvatila...ali toliko pogresnih razumevanja  ima o Nietzscheu, da ne znam kako da pocnem...
Sačuvana

“I like people who shake other people up and make them feel uncomfortable.”- Jim Morrison
Plodni bizon
Libertarijanac
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2987



WWW
« Odgovor #1 poslato: 13.10.2007. 03:17 »

Nicea ne mozes citati a da se dobro ne udubis, kao uostalom i bilo kog filozofa. Nice je specifican jer cesto govori u prenesenom smislu, kao pesnik [cak je i govorio da je bolje da ga uzimaju kao knjizevnika nego kao filozofa, a zasto je to govorio mozda ustanovimo u daljem delu ovog topica]. Takodje, Nicea ne mozes nauciti skolski, nego moras pokusati da njegove misli nekako dozivis u sebi, moras pokusati da budes Nice u vreme dok ga citas. Doziveti ga vise na emocionalnom planu nego saznajnom.

Za pocetak bi bilo dobro da citiras ono sto ti nije jasno. Uz citat potrebno je da navedes i iz koje knjige. Najbolje bi bilo da to budu citati na srpskom ili hrvatskom jeziku, kao i navodi knjiga. Mi cemo se onda potruditi da damo neki kvalitetniji odgovor, tumacenje i put do tumacenja.
Sačuvana
FinalCutNow
Libertarijanac
*****

Duh bunta: +28/-32
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 660


FILiUS DEI


WWW
« Odgovor #2 poslato: 13.10.2007. 03:38 »

Meni se čini da je Niče vrlo direktan u iskazivanju svog mišljenja i da nije naročito teško rastumačiti njegove stavove po pitanju pojedinačnih stvari i prilika. Složenost počinje kada se dođe do celovitog izraza njegove filozofije.
Smatram da je on bio čovek, po mnogo čemu, daleko ispred svog vremena za razliku od nekih drugih filozofa koji su u svakodnevnom životu postali žrtve doba u kojem su živeli i u velikoj meri delili određene njegove predrasude. 
Niče je imao poseban dar za raskrinkavanje ljudskih ličnih istorija i da na tom raspoznavanju podstiče borbu za nove vrednosti u zajednici. Zato su te opšte nove vrednosti uvek kod njega tako povezane s unutrašnjim stanjem čiju je tipično ljudsku borbu pokušavao da shvati. To, unutrašnje ja kod ovog filozofa je uvek u ratu sa samim sobom, ali taj rat nije sukob dva dualistička principa kao što to zagovara hrišċanstvo veċ sama suština čovekove pozicije u socijalnom okruženju. Pojedinac je tek u stanju da proizvodi prevrednovanje vrednosti onda kada ovaj rat prihvati kao neminovnost, neizbežnost i uslov da se prodre u poznavanje sebe. Mali , privatni rat je zapravo sam učitelj u ovom slučaju Niče koji podučava ili možda je bolje reċi obučava ljude za neminovnu borbu koju pre ili kasnije moraju pokrenuti. Nešto slično kao u budizmu gde se kaže “Treba znati da je bol koji se javio kod učenika u stvari guru”.
Sačuvana

Dete je otac deteta
aleks18
Slobodni mislilac
***

Duh bunta: +3/-1
Van mreže Van mreže

Pol: Žena
Poruke: 52



WWW
« Odgovor #3 poslato: 15.10.2007. 07:25 »

Puno hvala na odgovorima!
Njegovu prvu knjigu 'Rodjenje Tragedije'  nisam uspela da nadjem na nasem... i neznam kako da prevedem ovu recenicu sa Engleskog..u 5 sekciji  recenica "for it is only as an aesthetic phenomenon that existence and the world are eternally justified".  nije jasna.Po mom misljenu on zeli da mi vidimo svet po njemu i njegovim stavovima? Da li sam uopste blizu do razumevanja?Ja mislim da  totalno ga pogresno shvatam..ali da on to upravo zeli...da ga ljudi drugacije shvataju da bude kao neki myth ili tako nesto u tom smislu. U njegovom pregovoru za tu knjigu napisao je da je bio pod influence od Wagner i Schopenhauer i da knjiga nije napisana dobro i tako dalje..ali ipak dao je knjigi kredit za one koji ga razume ili artiste..ili tako nesto.Izvinjavam se na mojim recenicama i gramatici ali moj Srpsko-Hrvatski nije dobar, ali nadam se da ce te moci da razumete sta sam htjela da kazem.

Nietzsche je patio od neke bolesti i to se pokaze kroz njegovu filozofiju. Boga krivi za svoju patnju...zar nije Hriscanstvo u nekom pogledu 'patnja', ne bas patnja ali ne znam drugu rec. Znaci mnogo je na ovome svetu lose..ali u sledecem bice bolje...moze da se kaze 'patnja'....nastavicu ovu misao citajuci 'antihrist', toliko su njegove misle tesko razumeti...zar se ne moze reci da je on bio na drogi...i to nesto zesce!
Sačuvana

“I like people who shake other people up and make them feel uncomfortable.”- Jim Morrison
maelstrom
Libertarijanac
*****

Duh bunta: +27/-4
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 780


ocean pospremljen u kutije


« Odgovor #4 poslato: 01.11.2007. 20:27 »

Boga krivi za svoju patnju...

Prije će biti da su ljudi s vjerom u Boga bili uzrok njegove patnje. Ljutnje prije nego patnje, i to onakve ljutnje koja mu je u svoj toj taštini nekako i prijala. Da, jedina njegova bolest bila je upravo neograničeno samoljublje, bez kojeg Nietzsche jednostavno ne bi bio to što jest... i sifilis. Doduše, kad mu je dospio do mozga prestao je stvarati.
Sačuvana

Lanci na rešetkama,
zid te od sveta deli -:
spasao si se, samo
k o g a  si spasao, je li?
aleks18
Slobodni mislilac
***

Duh bunta: +3/-1
Van mreže Van mreže

Pol: Žena
Poruke: 52



WWW
« Odgovor #5 poslato: 27.11.2007. 22:31 »

zasto Nice uopste pise? Uvek se vracam na tu temu...i da li je spoznato ko je Zarathustra?
Mislim da mnogo toga sto pise je za sebe..a ne za druge...i onako usput da bi zaradio pare? Jer kad pise on je u Evropi..od hotela do hotela...
Sta je cilj negovi knjiga? Nema ga! Mi se menjamo uvek..i kada dobijemo ono sto smo hteli...izgubimo to.
?????????????????????????????????????????????????????
Sačuvana

“I like people who shake other people up and make them feel uncomfortable.”- Jim Morrison
laik
Narodni mudrac
**

Duh bunta: +1/-0
Van mreže Van mreže

Poruke: 10


« Odgovor #6 poslato: 29.11.2007. 09:16 »

Niče , humanista,ili pre životoljubac, a mnogi ga tumače kao nihilistu....

Kob da se ljudi kad tumače izjave istine uvek preteruju u (ras)tumačenju svake reči dovodeći na kraju često smisao do banalnog.....i suprotnog.
Kao da namerno ubacuju višesmislenost ,koju uvek uvode oni koji su nedovoljno obrazovani, kaljajući čistoću pojma u jeziku i pretvarajući ga u pojam koji postoji samo u kontekstu.A obrazovna elita umesto da se razračuna sa pojmovima i čistotom jezika , uvek se razračunava sa ljudima, valjda smatraju da im je ugrožen položaj elite više od značaja koju alat-reči i značenja imaju za njihov životni poziv....

Sačuvana
Domaci Zdajnik
Urednik
*****

Duh bunta: +143/-98
Na mreži Na mreži

Poruke: 6113



WWW
« Odgovor #7 poslato: 29.11.2007. 12:50 »

Kao da namerno ubacuju višesmislenost ,koju uvek uvode oni koji su nedovoljno obrazovani, kaljajući čistoću pojma u jeziku i pretvarajući ga u pojam koji postoji samo u kontekstu.

Ja bih ipak rekao da je Niče jedan od prvih "kontekstualaca", jedan od začetnika polivalentnog postmodernog doba; mislilac (ne i filozof, jer ni sam sebe nije voleo da zove filozofom, delovalo mu je suviše kruto, suviše upojmljeno, suviše beživotno) koji je relaksirao pojmove i tako udahnuo dušu onom konkretnom. Baš prema tome Niče i savremeni jesu antifilozofi, otud i smrt filozofije, ako se ne varam, kao smrt sigurnih, dobro omeđanih pojmova. Život je na strani konteksta, odnosno konkretne situacije nasuprot kojoj stoji kontinentalno-filozofska opštost.
Sačuvana

Cetvrti broj casopisa Zapad [download]
laik
Narodni mudrac
**

Duh bunta: +1/-0
Van mreže Van mreže

Poruke: 10


« Odgovor #8 poslato: 30.11.2007. 06:09 »

Meni smeta odbijanje filozofije da evoluira.
Ali mi smeta i stvaranje ogranka koji se zove antifilozofija, samo zato što hijararhijski i konformno filozofija zadržava ekvivalenciju sa intelektualnošću i elitizmom intelekta i duha.
Hegel je uveo istoričare filozofije i sa time je problem mogao da bude rešen na "monografe" i monografije , tj istoričare filozofije, koji su potrebni , baš kao u šahu , nema nove teorije bez paralelnog sagledavanja učinjenog, ali nema napretka bez kombinatornih genija i pionira.

Tako smatram da osnove treba da ostanu osnove, ali kao što se fizika izborila sa pedagoškim pristupom da zadrži svoju osnovu , a da pri tome ne sputa napredak, tako i filozofija , samo ako se odrekne sujetnog i elitistički snobovskog u sebi , može učiniti isto....

Ono što na tom putu smeta filozofiji su upravo jezik i korišćenje poštapalica i floskula , emocija i traganje za opštim emocijama kao podrške za izgovoreno , što povlači ili greške konformizma ili mali broj "razumnika" tj onih koji su spojili iskustvo , znanje, intelekt i dobre okolnosti , a da nisu pokupili frustracije, ogorčenje, osvetoljubivost želju za priznanjem.....hijararhiju....
Sačuvana
Branko
Građanin
****

Duh bunta: +12/-2
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 373



« Odgovor #9 poslato: 01.12.2007. 18:10 »

Ono što na tom putu smeta filozofiji su upravo jezik i korišćenje poštapalica i floskula

   Filozofija pruža otpor klišeima, a floskule su joj ogavne. Nažalost školsko razumevanje filozofije obično vodi mišljenju da je ona samo izricanje "mudrih fraza".
   Niče je govorio u aforizmima, kratko o nekim temama. Ali se ni oni ne mogu čitati izolovano, van konteksta ili celine njegovog opusa ili makar jednog njegovog dela.
Sačuvana
Plodni bizon
Libertarijanac
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2987



WWW
« Odgovor #10 poslato: 02.12.2007. 16:21 »

Kako je Nice dobro shvatio relativizam ljudske mogucnosti da komprehendira stvari, saznaje i imenuje istinom... Kao neki Meta-Heraklit uzeo je samu promenu i relativno stavio za apsolutno koje ipak samo sukcesivno i trenutno vazi. Istinoljubivi mislilac koji svesno bira put lazi:

Ono sto se na naslovnoj strani zove Idol, sasvim jednostavno jeste ono sto se dosad nazivalo istina. Sumrak idola - jasnije: dokrajcava se sa starom istinom... (Ecce Homo)
Sačuvana
aleks18
Slobodni mislilac
***

Duh bunta: +3/-1
Van mreže Van mreže

Pol: Žena
Poruke: 52



WWW
« Odgovor #11 poslato: 10.12.2007. 18:49 »

sta znaci zaboraviti?
Sačuvana

“I like people who shake other people up and make them feel uncomfortable.”- Jim Morrison
Plodni bizon
Libertarijanac
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2987



WWW
« Odgovor #12 poslato: 10.12.2007. 18:55 »

Istisnuti iz secanja. Dogadja se uglavnom spontano, bez (namerne) zelje subjekta. A ako je u Nietzscheovom kontekstu, onda to znaci biti praksu oslobadjanja od istorije. Ima on jednu knjizicu "O koristi i steti istorije za zivot". Pogledaj je ako budes bila u prilici.
Sačuvana
Branko
Građanin
****

Duh bunta: +12/-2
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 373



« Odgovor #13 poslato: 11.12.2007. 18:09 »

   Niče je u svojoj estetskoj teoriji organizovao i objasnio pojmove "dionisko" i "apolonsko". Ne odstupa ni od jednog, ali je bliži dionizijskom načinu života i na više mesta hvali ovo dionisko ponašanje kao suprotno apolonskom.
   Ako sam shvatio kako treba, apolonsko je divljenje prema onom spoljašnjem lepom, a dionisko je lepota unutrašnjeg tipa. Hteo bih da ipak o ovome malo prodiskutujemo, da vidim da li sam dobro shvatio.
Sačuvana
Plodni bizon
Libertarijanac
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2987



WWW
« Odgovor #14 poslato: 16.12.2007. 22:53 »

Apolonsko i dionisko su dva odvojena umetnicka sveta, jedno je svet sna a drugo svet pijanstva. E, sad, treba da razumes sta je sustina ova dva pojma da bi dalje mogao da ekspliciras razliku. Svet snova je svet harmonije, i sve ono sto si nabrojao u vezi sa Apolonskim. Najbolji predstavnik apolonskog je slikarstvo prema Niceu. Sa druge strane, vodeci se Sopenhauerom, Nice kaze da je muzika kao cist izraz volje cista dioniska umetnost. Verovatno pretpostavlja da za muziku ne postoje nikakva pravila, dok je kod slikarstva potrebna preciznost.

Nice je u toj razlici video u stvari onu heraklitovsku borbu, sa jedne strane logos kao apolonski princip, i sa druge prekomernost i egzistencijsku ogranicenost coveka kao bica koje prekida svoj put, koje ima osecanja i nije u celosti logosnog karaktera. Pa taj nelogosni karakter u stvari dodje kao dioniski svet u coveku koji se otkriva za Nicea kao zapostavljeni po dolasku principijelnih filozofa od Sokrata nadalje, a u tragediji od dolaska Euripida i reforme tragedije. A sama tragedija kao sredisnji pojam Niceove knjige o kojoj govoris je u stvari nekakav zivot tragicnog heroja, odnosno coveka.

Ajde pa tako, posle mozda dodam nesto ako me ne bude mrzelo.
Sačuvana
Stranice: [1] 2 3 4   Idi gore
  Pošalji ovu temu  |  Štampaj  
 
Prebaci se na: