Stranice: 1 2 [3] 4 5 ... 9   Idi dole
  Pošalji ovu temu  |  Štampaj  
Autor Tema: Investiranje u Beograd  (Pročitano 22432 puta)
Plodni bizon
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2995



WWW
« Odgovor #30 poslato: 10.11.2006. 14:34 »

Kako napreduju Atelski kompleks, ledena dvorana Pingvin i Aqua park na Novom Beogradu

Atletska hala, dodatni mali stadion za zagrevanje, pomoćni objekti, mali hotel i tenisko igralište biće podignuti na 25 hektara, pored naselja „Dr Ivan Ribar”. U toku je izrada urbanističkog projekta. Atletski savez i gradski Sekretarijat za sport pripremaju program. Do kraja 2006. biće gotovo dejno rešenje za prvu fazu, a sredinom 2007. počinje gradnja. Investitor je Skupština grada, a sve bi trebalo da bude spremno za Univerzijadu 2009. godine u Beogradu.

Na delu zemljišta OŠ „Užička republika” u Bloku 62, nova ledena dvorana „Pingvin” se završava, Veličine je 3.000 m2, a investitor sportskog centra je hokejaški klub „Beostar”.

Teren u ledenoj dvorani je raðen prema kanadskom modelu, dimenzija 28x58 m. Hala prima oko 300 gledalaca i isto toliko klizača. Tu je i moderan fitnes centar sa teretanom, a posle 20 godina korišćenja, objekat će biti ustupljen gradskim vlastima- rekao je Dušan Novaković, direktor „Pingvina”.

Sa druge strane Ulice Jurija Gagarina, prema Savi, u Bloku 44, (blok44.com) gradi se Sportsko-rekreativni centar „Aqua park”. Vladimir Janković, idejni tvorac i budući direktor ovog parka, kaže da će objekat biti otvoren u leto 2007. godine. Razlog kašnjenja su finansije., jer još nije potpisan ugovor sa italijanskom korporacijom koja će uložiti dodatna sredstva.

Trenutno je u toku betoniranje bazena i izgradnja temelja za tobogane koji će uskoro stići iz inostranstva.

Oko 75% graðevinskih radova već je završeno. Uskoro bi trebalo da bude nabavljena i ugraðena toboganska i bazenska oprema. Trenutno se grade i svlačionice, tuševi i kasete za posetioce koje će se nalaziti ispod zemlje.

Kompleks će se prostirati na 50.000 m2, a prošle godine kao suinvestitor je predstavljen i Žarko Paspalj. Pet hektara će zauzimati sadržaji na otvorenom, odnosno 11 bazena i 21 tobogan različitih vrsta. Imaće I najdužu “lenju reku”, dugačku 405 metara i porodični tobogan od 132 metra, najduži na Starom kontinentu.

Izgradnja zatvorenih bazena, kuglane, klizališta i drugih sportskih sadržaja na površini od dva hektara planirani su za završnu fazu radova. „Akva park” će raditi samo leti, sto dana godišnje, i to od maja do sredine septembra. U toku zime će raditi samo natkriveni deo vodene oaze. Vrednost radova je oko 10 mil EUR.

EvroKapija
Sačuvana
Plodni bizon
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2995



WWW
« Odgovor #31 poslato: 10.11.2006. 14:36 »

Sto miliona dinara za ureðenje Sava centra, Ateljea 212, Biblioteke grada Beograda, Jugoslovenskog dramskog pozorišta...

Grad će za radove i nabavku materijala za deset ustanova kulture meðu kojima su Sava centar, Atelje 212, Biblioteka grada Beograda, Jugoslovensko dramsko pozorište izdvojiti 100,8 mil dinara.

Javnom preduzeću "Sava centar" odobreno je 70 mil din. Pozorište Atelje 212 dobiće 7,5 mil din za čišćenje prostora za publiku, prostora Velike i Male scene i administrativnog dela pozorišta kao i za ostale radove.

Za Centar za kulturu i obrazovanje Rakovica, izdvojeno je 5,1 mil din za adaptaciju poda u pozorišnoj sali, nabavku scenske rasvete i ugradnju prateće opreme, rekonstrukciju i proširenje postojeće protivpožarne i hidrantske mreže, nabavku kancelarijskog nameštaja. Centru za kulturu Sopot odobreno je pet mil din za nabavku i isporuku opreme za ozvučenje pozorišnih i drugih predstava, kao i za manifestacije koje prate filmski festival i audio-sistem za reprodukciju filmskog tona.

Nabavka opreme za scensku tehniku i dva kompresora za klimatizaciju Jugoslovenskog dramskog pozorišta i izgradnja protivpožarne staze pored pozorišta koštaće 3,9 mil din. Beogradskom dramskom pozorištu odobreno je 3,3 miliona dinara, za nabavku teretnog kombi vozila za transport dekora i opreme za predstave u zemlji i u inostranstvu. Biblioteci grada Beograda odobreno je 2,1 milion dinara za radove na glavnom projektu instalacija klimatizacije i ventilacije. Zavod za zaštitu spomenika kulture dobiće milion dinara za nabavku računarske opreme, a Pedagoški muzej 850 hiljada dinara za izvoðenje graðevinsko-zanatskih, mašinskih i elektroradova. Bitef-teatru je za nabavku i isporuku mikrofona odobreno 470.000 dinara.

EvroKapija
Sačuvana
Plodni bizon
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2995



WWW
« Odgovor #32 poslato: 10.11.2006. 14:38 »

Neophodna obilaznica oko Beograda
9. avgust 2006. | 09:15 -> 09:38 | Izvor: Beta

čačak - Velimir Ilić kaže da je izgradnja obilaznog puta oko Beograda "ogromna" investicija od oko 400 miliona eura.

Ministar za kapitalne investicije je rekao da je za izgradnju obilaznice oko Beograda, koja bi trebalo da bude završena za tri godine, obezbeðena polovina finansijskih sredstava i da je potrebno obezbediti još oko 200 miliona eura.

"Beogradski most Gazela ima dnevni protok saobraćaja od oko 160.000 automobila i kamiona, što je, prema njegovoj oceni, rekord u Evropi", rekao je on, kao i da će se taj most raspasti, ukoliko saobraćaj ne bude rasterećen obilaznicom.
Sačuvana
Plodni bizon
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2995



WWW
« Odgovor #33 poslato: 10.11.2006. 14:40 »

Vlada predstavila investicioni plan za sport

BEOGRAD, 31. avgusta 2006. (Beta) - Vlada Srbije uložiće ove godine šest milijardi evra u sport, a ministar finansija Mlaðan Dinkić rekao je u sredu da je prioritet u investicionom planu za sport izgradnja atletskog stadiona u Beogradu.

Dinkić, ministar prosvete i sporta Slobodan Vuksanović i direktor vladine Uprave za sport Aleksandar Šoštar obišli su danas sportski centar na Banjici, na kome sutra počinje Evropsko prvenstvo u vaterpolu.

Vladini službenici pregledali su šta je uraðeno sa investicijama i dokle su radovi stigli, a ta prilika je iskorišćena da se predstavi investicioni plan za sport.

Vlada je kao prioritete istakla izgradnju atletskog stadiona u Beogradu i rekonstrukciju sportske sale DIF-a, koja bi služila gimnastičarima. Procenjeno je da atletika i gimnastika treba kao bazični sportovi da dobiju odgovarajuće objekte.

U samom vrhu prioriteta je i izgradnja nacionalnog teniskog centra u Beogradu, ali i renoviranja atletskih staza u Užicu i na Zlatiboru, kao i izgradnja sportske hale u Pančevu.

Vlada će u atletski stadion uložiti 2,5 miliona evra, a u salu DIF-a milion evra. Izgradnja ova dva objekta trajaće 18 meseci.

Investicioni plan predviða pomaganje izgradnje dečijih terena na otvorenom, sportskih i fiskulturnih sala, kao i izgradnje i rekonstrukcije bazena.

Dinkić je rekao da je ovogodišnja suma koju će vlada uložiti u sport šest puta veća od prošlogodišnje.
« Poslednja izmena: 10.11.2006. 14:43 No Name » Sačuvana
Plodni bizon
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2995



WWW
« Odgovor #34 poslato: 10.11.2006. 14:42 »

24. 10. 2006. | 22:34   
Poslovni prostor u Beogradu - investitori u velikom naletu

Tražnja poslovnog i stambenog prostora u Beogradu je, pokazuju trenutni podaci, za oko 15 odsto viša od ponude, mada se, prema rečima ekonomistovih sagovornika, taj odnos polako uravnotežuje.

Najisplativiji prostor za izgradnju poslovnih objekata i dalje je Novi Beograd, koji je, bar iz tri razloga, prepoznat kao najbolja lokacija za razvoj još od prvih dolaska stranih investitora. Klijenti su na Novom Beogradu dobili dosta parking prostora, brže telekomunikacione veze i laku i brzu saobraćajnu vezu sa aerodromom. Dodatna prednost je sigurnost investiranja koju strani ulagači imaju u tom delu Beograda, gde graðevinsko zemljište neće biti predmet restitucije kao u starom delu grada.

Kako bi sve ambicije investitora bile realizovane Beograd će, kako je nedavno obećao gradonačelnik Nenad Bogdanović, ove godine izdvojiti sto miliona evra za izgradnju infrastrukture. Trenutne rente za iznajmljivanje poslovnog prostora kreću se od 18 do 25 (negde i do 30) evra po kvadratu prostora.

“Avenija 19”


Kompanija Globe Trade Center International, koja se bavi razvojem nekretnina trenutno ima tri projekta u Beogradu. Prvi je GTC House, poslovna zgrada od 16 hiljada kvadrata koja je u potpunosti izdata još u maju 2005. godine. Vrednost tog projekta iznosila je 18 miliona evra i u njemu se sad nalaze korporativna sedišta vodećih internacionalnih firmi u Beogradu kao što su: Raiffeisen Bank, Philip Morris International, EBRD, L’Oreal, Nestle, Wrigley, SAP, Sanofi Aventis, TMF Services i Huawei Technologies.

Ta kompanija je u martu ove godine počela izgradnju novog kompleksa u bloku 19A na Novom Beogradu ukupne vrednosti 40 miliona evra. Objekti, u koje se useljenje očekuje u trećem kvartalu 2007. godine, prostiraće se na ukupnoj površini od 60 hiljada kvadrata i obuhvatiće oko 20 hiljada kvadrata stambenog prostora (oko 200 stambenih jedinica), 20 hiljada kvadrata poslovnog prostora (sa prosečnom površinom jednog sprata od 1.800 kvadrata) i garažu površine 20 hiljada kvadrata na dva podzemna nivoa.

Treći projekat te kompanije planiran je da se izgradi u bloku 41A. U pitanju je poslovna zgrada B klase (prve dve poslovne zgrade su A klase). Izgradnja dve poslovne zgrade ukupne površine od 25 hiljada kvadrata bi prema planu trebalo da počne početkom naredne godine.

Prema rečima Ines Radović, marketing menadžera GTC International-a, potražnja poslovnog prostora još je veća od ponude, ali se odnos ponude i potražnje trenutno uravnotežuje.

“Sad postoji mnogo veća ponuda nego kad je GTC House nuðen na tržištu pre godinu i po dana. Postoji nekoliko projekata koji će biti završeni u isto vreme tako da će budući zakupac imati veću mogućnost izbora”, konstatuje Radović. Ona kaže da je prostor u GTC House-u nuðen po 22,5 evra po kvadratu, dok će cena novog poslovnog prostora koji grade u bloku 19A biti 20,5 evra po kvadratu.

“Zgrade A klase koje se sada grade bih mogla nazvati drugom fazom izgradnje poslovnih objekata u Beogradu dok će treća faza predstavljati period u kom će se pojaviti zgrade B klase. To znači da dolazi do diversifikacije tržišta”, precizira Ines Radović. Ona konstatuje da je optimalan period za povraćaj novca u nekretninama desetak godina.

“Sve što je izmeðu pet i 10 godina se smatra izuzetnim uspehom, a sve više od toga se može smatrati usporenim povraćajem”.

“Ušće 2”


Kako najavljuju iz kompanije MPC Properties, palata poslovnog centra “Ušće” će uskoro dobiti bliznakinju, a ispred njih će biti izgraðen prvi regionalni šoping centar u regionu. Taj trgovinsko poslovni centar prostiraće se na ukupnoj površini od 18 hiljada kvadrata. Rezultat druge faze radova koja je počela u septembru biće objekat na 130 hiljada kvadrata prostora. Taj poslovno-tržni centar, čija će izgradnja koštati 150 miliona evra, imaće četiri sprata iznad i još dva nivoa ispod zemlje sa velikim parking prostorom. U okviru “šoping mola” nalaziće se moderni bioskop sa deset sala, kuglana, supermarket, fitnes centar, restoran i više od 160 prodavnica najvećih svetskih brendova. Centar će prema planu biti otvoren 2008. godine, a trebalo bi da zaposli dve hiljade radnika. Poslednja faza tog projekta biće izgradnja “bliznakinje” sa 25 spratova koja bi trebalo da bude završena do 2009. godine. Poslovni prostor u renovinoj zgradi “Ušća” se izdaje po ceni od 20 do 30 evra po kvadratu poslovnog prostora.

Druga faza “Biznis parka”


Prve dve, od 14 planiranih zgrada, sa 20 hiljada kvadrata poslovnog prostora klase A, od 14 planiranih (ukupno 126 hiljada kvadrata) projektom „Biznis parka“ koje kompanija Airport City Belgrade gradi na mestu starog aerodroma, završene su u julu ove godine. Istovremeno, postavljen je kamen temeljac za izgradnju sledeće dve zgrade (takoðe od 20 hiljada kvadrata). Planirano je da druga faza bude završena do polovine 2007. godine.

Investicijom, u celini vrednom oko 120 miliona evra (faze etapnog razvoja vredne su oko 20-30 miliona evra), rukovodi firma u većinskom vlasništvu izraelskih kompanija Africa-Israel (jedne od vodećih izraelskih investicionih korporacija) i Tidhar-a (veoma uspešne izraelske graðevinske firme).

“Praktično je ceo poslovni prostor u prve dve zgrade izdat korporativnim klijentima renomea i nivoa na koji smo računali. Neki su se uselili, a za neke se sreðuju poslovni prostori prema njihovom zahtevu, pošto je prostor adaptibilan i klijent ga prilagoðava sopstvenim poslovnim potrebama”, precizira za Ekonomist magazin Marina Deleon, PR konsultant te kompanije.


“Brzina gradnje i završavanja će zavisiti od potražnje na tržištu. I dalje postoji dovoljna potražnja za prostor koji gradimo, a kojom brzinom će investitor završavati takav projekat najviše zavisi od makroekonomskih uslova”.

Poslovni prostor koji gradi ova kompanija se iznajmljuje na minimum pet godina po ceni od 18,5 do 19 evra po kvadratu. Povraćaj novca se očekuje za petnaestak godina. „Sve brže od toga je vrlo dobro“, kažu u ovoj kompaniji.


Problemi investitora

Jedan od problema sa kojima se sreću investitori je činjenica da ne mogu da postanu vlasnici zemlje na kojoj se nalazi njihov objekat. Domaći investitori su se na tu prepreku već i navikli, ali je ona strancima i dalje potpuno nerazumljiva.

Sledeći problem koji podvlači Siniša Brašanac iz MPC Properties, jeste izrazito skupa naknada Direkciji za graðevinsko zemljište koja je, prema njemu, viša nego u zemljama u okruženju - što odbija strane investitore.

Sličnog mišljenja je i Ines Radović koja precizira da svi strani investitori srpsko tržište gledaju u sklopu celog regiona. “Neko ima novac koji želi da plasira i ostvari povraćaj u jednom vremenskom periodu. Ako mu je prohodnije da to uradi u Rumuniji i Bugarskoj, što trenutno jeste, on nema ni jedan razlog zašto bi favorizovao Srbiju. Kad se planira investicija cena zemljišta ne bi trebalo da bude viša od 20 do 25 odsto od ukupne investicije a u Srbiji je to 40 odsto”, kaže Radović.

Izvor: Ekonomist
« Poslednja izmena: 16.05.2007. 16:47 Admini... » Sačuvana
Plodni bizon
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2995



WWW
« Odgovor #35 poslato: 10.11.2006. 14:45 »

by Najnislija:

O Nacionalnom teniskom centru

na sajtu Ministarstva prosvete i sporta (mps.sr.gov.yu) mozete procitati informaciju o finansiranju izgradnje "Nacionalnog teniskog centra" u Srbiji.
Inace, ova vest je ozvanicena 1. septembra 2006. godine.

Na sajtu opstine Zrenjanin nalazi se informacija da ce pomenuti "Nacionalni" centar biti gradjen - pogadjajte tri puta - u Beogradu.

Koliko znam, ovu informaciju jos niko nije potvrdio iako je na sajtu napisana kao vest (kao nesto sto je dogovoreno). Mada, mislim da cak i da nije zvanicno odluceno gde ce biti nacionalni centar bilo cega, unapred se zna da ce to biti u jednom i jedinom gradu u Srbiji.

A kad malo bolje razmislim, zbog cega i mi (Srbija), ne uzmemo na primer naziv Beogradija (ko je rekao Stradija?) ?!

Zbog cega se Srbija, kada joj se glavni grad i sve ostalo "Nacionalno" ne bi zvala Beogradija ?
Sačuvana
Plodni bizon
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2995



WWW
« Odgovor #36 poslato: 10.11.2006. 14:47 »

by Truman:

Nova Marakana

Procitah juce u novinama kako gensek ( ako bi mi neko objasnio znacenje te reci bio bih mu zahvalan ) Crvene Zvezde Nebojsa Lekovic tvrdi da ce na prostoru  sadasnje Marakane biti izgradjena nova u vrednosti od 550 miliona ( eej! ) evra, cime ce taj stadion postati najskuplji u Evropi. Navodno ce sve finansirati neki Austrijanci... Pa me interesuje kome je u interesu da daje tolike pare za stadion tima koji nije u stanju ni da udje u Kup Uefa, a kamoli Ligu sampiona, kako se to isplati? Pogotovu sto nece biti ni atletske staze, dakla imace samo funkciju za fudbal. Inace sam navijac Zvezde, ali mi ovo uopste nije jasno, pa ako neko zna...
Sačuvana
Domaci I.
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +124/-94
Van mreže Van mreže

Poruke: 5388



WWW
« Odgovor #37 poslato: 10.11.2006. 16:40 »

Napravio sam spisak baziran na ovim informacijama ovde o ulaganjima u Beograd:

Nova zgrada NBS - 134,6 miliona dolara

Nacionalni inv. plan za kulturu - 81% fonda

Izgradnja novog Avalskog tornja - dobrotvorni fond

Izgradnja Hrama Svetog Save - dobrotvorni prilog + porez na crkvu (postanske markice po citavoj Srbiji)

Zavrsetak Prokopa - 100 miliona dolara

Nemanjina ulica - 600 miliona dinara

Poslednje dve godine rada na Beogradskoj areni - 30 miliona evra

Izgradnja novog Partizanovog stadiona - 300 miliona evra

Novi paviljon i sportska hala za studente na Novom Beogradu - 15 miliona evra

Doterivanje bulevara Kralja Aleksandra (Beograd) - 80 miliona dinara

Atletski stadion u Beogradu - 3,5 miliona evra

Renoviranje Klinickog centra Srbije (u Beogradu) - 80 miliona evra

Pijaca Zeleni venac - 600 miliona dinara

Akva park Beograd - 10 miliona evra

Uredjenje: Save Centra, Ateljea 212, Biblioteke grada Beograda, JDP-a - 100 miliona dinara

Obilaznica oko Beograda - 400 miliona evra

DIF sala u Beogradu - 1 milion evra

Izgradnja beogradske infrastrukture za 2006 - 100 miliona evra

Poslovna zgrada Usce - 150 miliona evra

Izgradnja Nacionalnog teniskog centra - (nepoznata suma)

Izgradnja nove Marakane - 550 miliona evra



Naravno, sve to ne ulaže Republika, već ima ti u (beo)gradskih ulaganja, te investicija privatnika iz inostranstva, kao i domaćih. Ali ne umanjuje stvar (jaz u standardu i ulaganjima u odnosu na ostatak Srbije) jer se možemo pitati dalje otkud to da će investitori doći i uložiti baš u Beograd, te otkud to da baš Beograd ima toliki budžet da može isfinansirati sve te projekte. Odgovore na ta pitanja koja su više retorička nego takva da traže stvarni odgovor mogu dati samo oni kojima je takva nesrazmernost u razvoju između glavnog grada i ostatka zemlje sasvim prirodna pojava.
Sačuvana

General
Gost
« Odgovor #38 poslato: 11.11.2006. 13:08 »

Ali ne umanjuje stvar (jaz u standardu i ulaganjima u odnosu na ostatak Srbije) jer se možemo pitati dalje otkud to da će investitori doći i uložiti baš u Beograd, te otkud to da baš Beograd ima toliki budžet da može isfinansirati sve te projekte.

Onda ce da kazu kako Beograd ima infrastrukturu, naravno ne pitaju se da li je grad mogao da ima infrastrukturu cim je nastao, pa onda relativizuju uz to da postoji tradicija "infrastrukturalnosti" odnosno urbanosti, pa je zato tamo bolje. Tamo su se ljudi odvajkada latili posla i napravili bolje uslove za zivot dok u Nisu niko to ne rade, itd, itd. I danas se vise ulaze u infr. Beograda nego u infrastrukturu svih drugih opstina i gradova zajedno u citavoj Srbiji. Toliko o ovoj i proslim vlastima i decentralizaciji.

Pitanje: zasto su sve fabrike u Nisu sem Duvanske propale posle ratova devedesetih a u Beogradu i Vojvodini skoro nista?
Sačuvana
Plodni bizon
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2995



WWW
« Odgovor #39 poslato: 15.11.2006. 13:36 »

Na Kosmaju uskoro "niču" 24 luksuzne vile i moderan sportski kompleks, investicija vredna 1,2 mil EUR

Po ugledu na svetske metropole uskoro će projekat elitnog naselja na periferiji, realizovati i u Beogradu. Na obodu Kosmaja, prirodnog rezervata bogatog divljačima na samo 50 km od Beograda naći će se naselje koje će činiti 24 vile i luksuzno oprem...




Investicija koja će "brendirati" Beograd – stambeno-poslovni kompleks "Savograd" useliće prve stanare na proleće 2008. godine

Iako se pojedini delovi Novog Beograda već dugo slove za neka od trenutno najvećih gradilišta u Srbiji, zahvaljujući čemu čitav Beograd sve više dobija na svom "metropolskom" šmeku, brojni stručnjaci se slažu da će pomenuti trend, ipak, izaći na prav...




Čitav grad u jednom kvartu - projekat Marina "Dorćol" obogatiće Beograd još jednim ekskluzivnim kompleksom

- Oko marine na Dorćolu trebalo bi da "nikne" centar ekskluzivnog stambeno-poslovnog kvarta, koji će okruživati prostrano šetalište - rekao je Đorđe Bobić, glavni arhitekta grada Beograda i dodao da će uz šetalište biti smešteni ugostiteljski lokal...



(izvor: EvroKapija)
« Poslednja izmena: 15.11.2006. 13:46 No Name » Sačuvana
Plodni bizon
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2995



WWW
« Odgovor #40 poslato: 19.11.2006. 19:32 »

Treba da podsetim da je velezdanje Centar Sava koji je toliko bitno za Beograd - izgradjeno od penzionog fonda koji je davala citava stara Jugoslavija. Pa zasto onda nije gradjeno nesto i u nasem gradu od tih fondova? To zdanje kosta vise od celog Nisa!!
Sačuvana
Plodni bizon
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +52/-50
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2995



WWW
« Odgovor #41 poslato: 21.11.2006. 17:45 »

Politika pise:


Počela izgradnja trgovinskog centra u bloku 19
„Ušće” dobija bliznakinju

Pod krovom zdanja od 130.000 kvadrata, osim prodavnica i supermarketa, naći će se i kuglana, sala za rekreaciju, igraonica, kafići, barovi, poslastičarnice, restorani...

Pored obnovljene palate Poslovnog centra „Ušće” u Novom Beogradu, urušene za vreme bombardovanja NATO, počela je pre nekoliko dana izgradnja trgovinskog centra. Osim toga, nekadašnje sedište Centralnog komiteta, trebalo bi da dobije zgradu bliznakinju.

Prema najavi Vesne Vlatković, menadžera MPC-a, firme investitora, šoping centar će biti i mesto zabave, rekreacije i dobre ugostiteljske ponude. Pod krovom zdanja od 130.000 kvadrata, osim brojnih prodavnica i supermarketa, naći će se i kuglana, sala za rekreaciju, igraonica za decu, kafići, barovi, poslastičarnice i restorani. Posebna atrakcija je sinepleks, koji se sastoji od deset modernih bioskopskih sala. Investitori procenjuju da će kroz tržnicu dnevno prolaziti i po 50.000 ljudi, pa ne strahuju da će dvorane čamiti prazne.

– Osim filmskih projekcija, posetiocima ćemo ponuditi i druge interesantne sadržaje. Nema bojazni da će naše bioskopske sale doživeti sudbinu onih u centru grada. Podsetila bih da su mnogi u vreme kada je obnovljena palata „Ušće” govorili da nećemo uspeti da popunimo poslovni prostor. Išlo je sporo, ali posle dve godine izdali smo sve kancelarije. Svesni smo da u Beogradu postoji potražnja za kvalitetnim poslovnim prostorom i zato dalje nastavljamo da ulažemo u izgradnju – napominje Vlatkovićeva.

Druga kupola palate „Ušće” imaće takođe 25 spratova, s tim što će enterijer biti drugačiji. Osim kancelarija, kaže naša sagovornica, ima nagoveštaja da će u ovoj zgradi biti i poslovnih apartmana.

Ceo kompleks bi trebalo da bude otvoren do kraja 2009. godine, a vrednost investicije iznosi 230.000.000 evra.

M. U. A.

[објављено: 03.10.2006.]
« Poslednja izmena: 16.05.2007. 16:49 Admini... » Sačuvana
Admini...
Administrator
*****

Duh bunta: +5/-5
Van mreže Van mreže

Poruke: 528


WWW
« Odgovor #42 poslato: 05.12.2006. 12:52 »

FINANSIJSKA INJEKCIJA

Za velike gradske projekte u sledeće dve godine iz Nacionalnog investicionog plana obezbeđena su 542 miliona evra
 
Biće izgrađeno 4.000 stanova, rekonstruisano 17 domova zdravlja, dobićemo putničko pristanište, škole će dobiti 5.200 računara i 11.000 novih stolica i stolova...

U naredne dve godine iz Nacionalnog investicionog plana za projekte u Beogradu biće uložena 542 miliona evra. Od tog novca biće izgrađen deo Obilaznice oko Beograda, od Ostružnice do Orlovače, i urađen projekat deonice autoputa Bubanj potok - Vinča - Pančevo - Banatsko Novo Selo, uključujući novi most preko Dunava kod Vinče. Rekonstrukcija dvaju najvažnijih gradskih mostova, Pančevačkog i "Gazele" takođe će biti finansirana iz NIP-a, s tim što će 75 odsto novca dati država, a 25 odsto grad.
Dosta novca biće potrošeno na obnovu zdravstvenih ustanova i njihovo opremanje salama za inplantaciju pejsmejkera, skenerima, nabavku sanitetskih vozila za prevoz pacijanata na hemodijalizu i zamenu svih bolničkih kreveta starijih od pet godina. Biće rekonstruisano 17 domova zdravlja, dograđen Institut za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i izgrađen nov operativni blok Instituta za ortopedsko-hirurške bolesti "Banjica".

Najznačajniji projekti iz turizma koji bi, prema rečima nadležnih u gradu, trebalo da bude završen što pre, jeste izgradnja putničkog pristaništa, izgradnja pristaništa Vinča i puštanje u rad gondole koja će prevoziti putnike između Novog Beograda i Ade Ciganlije. Vesna Raca-Radisavljević, koja je u Skupštini grada zadužena za sprovođenje NIP-a, kaže da se ubrzano radi na izgradnji pristaništa jer je to prvo što vide strani turisti koji brodovima dolaze u Beograd.

Od ustanova kulture, finansijsku injekciju za obnovu dobiće Narodni muzej, Narodna biblioteka, Jugoslovenska kinoteka, Arhiv Srbije u Železniku, Muzej savremene umetnosti, Istorijski muzej Srbije, Zvezdara teatar, Pozorište "Duško Radović" i nekoliko biblioteka.

Ulica dr Ivana Ribara u Novom Beogradu jedna je od lokacija na kojoj će biti izgrađeno oko 60.000 kvadrata stambenog prostora, dok druga lokacija iste kvadrature nije određena. Ukupno je planirano 4.000 stanova.

Investicijama će se obradovati i učenici osnovnih i srednjih škola. Za 13,5 miliona dinara biće nabavljeno oko 5.200 računara, skoro 11.000 stolica i stolova, a učenici sedam muzičkih škola dobiće nove instrumente. Nekoliko fiskulturnih sala biće renovirano, a za Učiteljski fakultet biće izgrađena balon sportska hala.
- Oko polovine novca je iz privatizacionih prihoda, a pola je iz međunarodnih kredita. Za razliku od dosadašnje prakse, novac se iz državnog budžeta uplaćuje direktno na račun izvođača radova. Rok da se svi projekti završe je dve godine. Deo novca iz NIP-a ove godine je već utrošen jer je reč o planu za 2006. i 2007. godinu. Novac koji se ne potroši ostaje u budžetu - kaže Radisavljević.

M. Malešević


Sedam novih crkava i islamski centar

Planirano je i da se na teritoriji grada iz sredstava NIP-a izgradi sedam pravoslavnih hramova - na Novom Beogradu, u Jajincima, Leštanima, Petlovom brdu, Kaluđerici, Mirijevu i Zemunu, a biće podignut i islamski centar.
Sačuvana
Domaci I.
Posvećeni mislilac
*****

Duh bunta: +124/-94
Van mreže Van mreže

Poruke: 5388



WWW
« Odgovor #43 poslato: 05.12.2006. 21:58 »

Za velike gradske projekte u sledeće dve godine iz Nacionalnog investicionog plana obezbeđena su 542 miliona evra

Verovatno ste čuli da je Dinkić obećao "astronomsku" pomoć jugu Srbije (od Niša do granice sa Makedonijom) u iznosu od oko 350 miliona evra u 2007. godini. Sada to uporedite sa 542 miliona evra koje su u istom periodu planirane za Beograd, koji je inače i najrazvijenije područje Srbije.

I prisetite se da je neko nedavno pričao o tzv. "ravnomernom regionalnom razvoju".
Sačuvana

Admini...
Administrator
*****

Duh bunta: +5/-5
Van mreže Van mreže

Poruke: 528


WWW
« Odgovor #44 poslato: 20.12.2006. 22:22 »

TORANJ ZA TRI MESECA!
Večernje novosti, 12. decembar

BEOGRAD - Izgradnja Avalskog tornja počinje 21. decembra. “Zeleno svetlo” za otpočinjanje radova “upaljeno” je juče, potpisivanjem ugovora sa izvođačem radova, građevinskom firmom “Ratko Mitrović”, iz Beograda.
 
Novi toranj biće identičan starom, ali će ga nadvisiti za 2,13 metara (205 m). Avalski toranj radiće se novim tehnologijama, moći će da izdrži zemljotres i do 9,2 stepena po Merkalijevoj skali, a projektom, koji je uradio Saobraćajni institut CIP, predviđeno je da ima i dva lifta.
 
Generalni direktor RTS, Aleksandar Tijanić zahvalio se, potpisujući ugovor, svima koji su doprineli kako bi Srbiji i Beogradu vratili stari znak prepoznavanja, i istakao da posle brutalnog rušenja, ponovna izgradnja tornja simbolično označava i kraj velikih nevolja za Srbiju i sve njene građane. Direktor preduzeća “Ratko Mitrović”, Dušan Basara, dao je uveravanja da je firma tehnički i organizaciono osposobljena da radove obavi na savremen način i u roku, a direktor Direkcije za imovinu Srbije, Milan Tomić ocenio je da je dobro što je izgradnja tornja poverena domaćem preduzeću.
 
Finansijska sredstva od 808.129.570 dinara obezbeđena su iz budžeta Vlade Srbije, a u akciji su učestvovali Udruženje novinara, umetnici, sportisti, privrednici i građani Srbije.
 
Najteži deo posla, koji će trajati oko dve godine, predstavlja zemljane radove, a posle postavljene osnove, toranj će, kako se najavljuje, biti podignut za devedeset dana.
 
S. R.
« Poslednja izmena: 20.12.2006. 22:23 Admini... » Sačuvana
Stranice: 1 2 [3] 4 5 ... 9   Idi gore
  Pošalji ovu temu  |  Štampaj  
 
Prebaci se na: