Stranice: 1 ... 9 10 [11] 12 13 ... 15   Idi dole
  Pošalji ovu temu  |  Štampaj  
Autor Tema: Decentralizacija i regionalizacija Srbije  (Pročitano 25553 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
direktor bolnice
Gradjanin
*

Duh bunta: +7/-2
Van mreže Van mreže

Poruke: 356



« Odgovor #150 poslato: 03.11.2007. 20:11 »

Citat
Evropa poželjnim smatra da razlike između najnerazvijenijih i najrazvijenijih regiona unutar jedne zemlje ne budu veće od tri puta. Kada bismo mogli da to dostignemo i da li je to uslov za ulazak u EU?
To nije uslov, to je preporuka. Ali to nije ni posao koji se može obaviti za godinu dana, niti u mandatu jedne vlade.

Sushtina te poruke je da Beograd ipak mozhe u EU bez obzira sto je njegova okolina siromashna, poshto EU lagano pochinje da popushta i tolerishe centralizovane drzhave. Zvuchi kao - ne boj se Beograde, netje tebe provincija gurati dalje od EU.
Sačuvana
beyondmediominds
Gradjanin
*

Duh bunta: +4/-3
Van mreže Van mreže

Pol: Žena
Poruke: 141



« Odgovor #151 poslato: 11.11.2007. 00:55 »

U Makedoniji započinje fiskalna decentralizacija

11/07/2007

    Od 85 općina u Makedoniji, približno 30 spremno je preuzeti upravljanje financijama na području školstva, kulture i socijalne skrbi, procjenjuje vlada.

Jednom kada dobiju zeleno svjetlo općine će preuzeti financijsku odgovornost. [Tomislav Georgiev]

Dvije godine nakon što su makedonske vlasti započele prebacivati ovlasti na lokalnu razinu, u tijeku je druga faza plana decentralizacije zemlje. Ranije ovog mjeseca pet općina, od ukupno 85, zatražilo je preuzimanje financijske odgovornosti u nekoliko sektora.

Općine -- Veles, Ohrid, Đevđelija, Sopište i Aračinovo -- priopćile su kako su spremne baviti se plaćama zaposlenika u školama, vrtićima, umirovljeničkim domovima i lokalnim kulturnim institucijama, počevši od rujna.

Administracija u Skoplju odlučna je pogurati proces naprijed. "Sve općine koje su primijenile i ispunile uvjete ulaze u drugu fazu decentralizacije", kazao je premijer Nikola Gruevski nakon sastanka s predstavnicima lokalne samouprave.

izvor: SETimes.com
Sačuvana

Jao nama koji smo izasli van sebe i mrznemo se napolju.
provincijalac
Urednik
*****

Duh bunta: +36/-22
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 1624



WWW
« Odgovor #152 poslato: 21.11.2007. 02:47 »

shta kazhe ivica dachic o decentralizaciji:

Prvo treba napravti razliku između decentralizacije i regionalizacije. Socijalistička partija Srbije nije protiv decentralizacije, ali je protiv regionalizacije Srbije.




shta kazhe zbog chega je od regionalizacije odustala dss:

Demokratska stranka Srbije je imala ideju regionalizacije Srbije i od nje je odustala zato što je zaključila da ako bi Srbiju podelili na šest regiona, možda bi dobili toliko pretendenata za neke nezavisne države kasnije i tako dalje.
Sačuvana
Johnny_kG
Gradjanin
*

Duh bunta: +3/-0
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 302



WWW
« Odgovor #153 poslato: 21.11.2007. 23:49 »

shta kazhe zbog chega je od regionalizacije odustala dss:
Demokratska stranka Srbije je imala ideju regionalizacije Srbije i od nje je odustala zato što je zaključila da ako bi Srbiju podelili na šest regiona, možda bi dobili toliko pretendenata za neke nezavisne države kasnije i tako dalje.

Ne mogu da verujem.... sta reci posle ovoga!?


Sačuvana

Kragujevac - PRESTONICA
http://johnny_kg.mojblog.co.yu/
Nebojsa
Gradjanin
*

Duh bunta: +7/-16
Van mreže Van mreže

Poruke: 604



« Odgovor #154 poslato: 22.11.2007. 01:46 »

Prvo treba napravti razliku između decentralizacije i regionalizacije. Socijalistička partija Srbije nije protiv decentralizacije, ali je protiv regionalizacije Srbije.

Napredak je za SPS sto je uopste za decentralizaciju. Milosevic je znatno centralizovao Srbiju, pre svega oduzevsi imovinu gradovima.
Sačuvana
Domaci Zdajnik
Gradjanin
*

Duh bunta: +161/-101
Na mreži Na mreži

Poruke: 6581



WWW
« Odgovor #155 poslato: 22.11.2007. 02:09 »

Pokušavam da nešto kažem o tom stavu Ivice Dačića ali mi ne ide. Ne mogu da se fokusiram na problem decentralizacije i regionalizacije kad neko odvali takvu stvar kao što odvaljuje Dačić. Ne mogu da se zadržim na pitanju koje me zanima, a da ne pređen na kritiku samog čoveka koji stav izgovara, i ideologiju njegove partije u protekle skoro dve decenije. Ostaviću zato ovo otvorenim. Očekujući da ljudi, posetioci, članovi foruma i drugi, vide ovo i zamisle se malo nad tim rečima čoveka koji predstavlja jednu parlamentarnu partiju u zemlji, partiju koja je vladala Srbijom deset godina i za to vreme uspela da je otarasi svih prijatelja u okruženju, ne računajući problem Kosova koji je intenzivirala do gotovo izvesnog otcepljenja.

I baš oni koji su svojom politikom doveli do toga da se sve "komšije" odvoje od nas se pozivaju na strah od mogućeg daljeg cepanja. A ne slute da je do dosadašnjeg cepanja dolazilo upravo zahvaljujući politici centralizma i autoritarnosti vlasti.
Sačuvana

- Četvrti broj časopisa Zapad [download]
- Političke komentare ostavljajte i na www.differentia-nis.org (nije neophodno registrovati se!)
Domaci Zdajnik
Gradjanin
*

Duh bunta: +161/-101
Na mreži Na mreži

Poruke: 6581



WWW
« Odgovor #156 poslato: 04.12.2007. 04:20 »

Novinarka novosadskog dnevnika mi je zatražila mišljenje o inicijativi koju je pokrenuo Centar za regionalizam (direktor je Aleksandar Popov), a o čemu možete više da se informišete ako odete na stranicu samog članka: Srbiji neophodne ustavne promene. Sledi moj tekst/odgovor.

Sećam se tribina koje smo organizovali za vreme antireferendumske kampanje pre nešto više od godinu dana. Sala Skupštine grada bila je poluprazna, a među ljudima koji su došli bilo je više onih koji su prisustvovali iz namere da izvređaju učesnike i nazovu ih izdajnicima "svekolikog srpstva". I suprotno zdravom razumu, ustav su izglasali upravo oni koji će njime biti pogođeni u najvećoj meri, a to su građani južno od Beograda: ljudi koji decenijama žive pod najsurovijim centralizmom.

Inicijativa Centra za regionalizam je svakako dobra vest, i verujem da će je podržati svi politički prosvećeni subjekti u Srbiji. Ali nerealno je očekivati da će partije u vlasti - bez obzira što se neke od njih još uvek deklarišu kao demokratske i što je decentralizacija jedan od uslova da bi se država nazvala demokratskom - na to reagovati konkretnim merama, odnosno promenom odredbi Ustava o teritorijalnom uređenju. Partijske odluke zavise od toga da li će se prosečnom građaninu Srbije dopasti određeni predlog, a budući da najveći broj ljudi negoduje na pomen decentralizacije i regionalizacije, jasan je i odgovor vladajućih partija. Zbog toga smo uvek bili pre za glasno medijsko zagovaranje decentralizacije i regionalizacije nego za kucanje na vrata vlasti. Moramo se svim mogućim sredstvima usredsrediti na atom građanskog društva, na građanina, jer jedino je on u stanju da uslovi populistički orijentisane vlastodršce.

Nezavisnost Kosova će sasvim sigurno biti praćena nacifikacijom građana, što nikako ne pogoduje procesu demokratizacije, a samim tim i decentralističkim naporima. Sa druge strane, moguće je da će aktuelna nacionalistička, centralistička vlast doći čak i do ideje da ukine autonomiju Vojvodine, pošto bi takvo rešenje moglo za nju da stoji kao alternativa regionalizaciji ostatka Srbije. I ne bi oni to pokušavali jer bi im regionalizacija bila ideološki neprihvatljiva, već opet iz razloga što bi se tako približili onom građaninu koga nisu naučili šta znači suštinski decentralizovana i regionalizovana država.

Aleksandar Kekenj,
predsednik NVO Differentia
Sačuvana

- Četvrti broj časopisa Zapad [download]
- Političke komentare ostavljajte i na www.differentia-nis.org (nije neophodno registrovati se!)
Branko
Gradjanin
*

Duh bunta: +16/-2
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 403



« Odgovor #157 poslato: 04.12.2007. 18:14 »

    Vlada Srbije se uglavnom složila sa tim da dvanaest ili trinaest opština u Srbiji postanu gradovi. Lično ne smatram takav gest postupkom i procesom decentralizacije vlasti. Prosto zapitam se šta se time postiže? Dovoljno je pogledati u one već postojeće gradove i reći da li se tamo živi bolje?!
    Niš je grad, ali ipak nije bogatiji od mnogih opština. Štaviše, nalazi se na trocifrenom mestu prema prosečnim zaradama u Srbiji, među opštinama i gradovima.
Sačuvana
direktor bolnice
Gradjanin
*

Duh bunta: +7/-2
Van mreže Van mreže

Poruke: 356



« Odgovor #158 poslato: 08.12.2007. 19:37 »

Nenad Chanak u Nishu pre desetak dana izjavio "DAJTE REGIJI IME DA BI VAS NAPADALI".

Ako hotjete zaista ozbiljno da razgovarate o tome da formirate pokrajinu u ovom delu Srbije , morate joj dati ime. Ako nema imena , ljudi nemaju o chemu da razmishljaju. Ime i ostala obelezhja su forma koju tjete ispunjavati sadrzhinom. Dok nemate ime netje imati zbog chega da vas napadaju.
Sačuvana
Nebojsa
Gradjanin
*

Duh bunta: +7/-16
Van mreže Van mreže

Poruke: 604



« Odgovor #159 poslato: 10.12.2007. 20:47 »

Organizujte konkurs za zastavu, grb i himnu pa da vidimo reakciju javnosti  osmeh
Sačuvana
Ljubo Gazivoda
Fetišist
*

Duh bunta: +131/-15
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2570



« Odgovor #160 poslato: 13.12.2007. 15:39 »

Ovo je malo van toka dosadašnje rasprave ali mislim da bi bilo zanimljivo videti šta se to sprema u državi Srbiji. Citiram:

NACRT ZAKONA O TERITORIJALNOJ ORGANIZACIJI REPUBLIKE SRBIJE


I.  OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom određuje se teritorija teritorijalnih jedinica i uređuju druga pitanja od značaja za teritorijalnu organizaciju Republike Srbije.

Član 2.

Teritorijalnu organizaciju Republike Srbije čine opštine, gradovi i grad Beograd kao teritorijalne jedinice lokalne samouprave i autonomne pokrajine  kao oblik teritorijalne autonomije.

Član 3.

Teritoriju opštine, grada i grada Beograda čine naseljena mesta, odnosno područja katastarskih opština koja ulaze u sastav  ovih jedinica lokalne samouprave.
Granice jedinica lokalne samouprave utvrđene su granicama odgovarajućih katastarskih opština sa njene teritorije.

Član 4.

Osnivanje novih jedinica lokalne samouprave, spajanje, ukidanje i promena teritorije postojećih jedinica lokalne samouprave, uređuje se u skladu sa kriterijumima predviđenim zakonom kojim se uređuje lokalna samouprava, po prethodno održanom savetodavnom referendumu na teritoriji tih jedinica lokalne samouprave.
Nazivi opština i gradova, nazivi naseljenih mesta i katastarskih opština, kao i način njihove promene, utvrđuju su  ovim zakonom.


II.   NASELjENA MESTA

Član 5.

Naseljeno mesto je deo teritorije opštine koje ima izgrađene objekte za stanovanje i privređivanje, osnovnu komunalnu infrastrukturu i druge objekte za zadovoljavanje potreba stanovnika koji su tu stalno nastanjeni.

Član 6.

  Naseljeno mesto može biti u sastavu samo jedne jedinice lokalne samouprave.
  Na teritoriji jedinice lokalne samouprave dva ili više naseljenih mesta ne mogu imati isti naziv.

Član 7.

  Naseljenom mestu može se dati naziv koji ima geografska, etnografska, istorijska i druga obeležja, kao i ime umrle znamenite ličnosti.

Član 8.

Inicijativu za promenu naziva naseljenog mesta utvrđenog ovim zakonom, za određivanje naziva novonastalog mesta, odnosno za utvrđivanje da je naseljeno mesto prestalo da postoji, može pokrenuti skupština jedinice lokalne samouprave, građani, mesna zajednica i drugi zainteresovani organi zajednice.       Predlog za promenu  naziva postojećeg naseljenog mesta, određivanje naziva novoobrazovanog naseljenog mesta, odnosno za utvrđivanje da je naseljeno mesto prestalo da postoji, utvrđuje se po prethodno pribavljenom mišljenju skupštine jedinice lokalne samouprave.
                                                 
Član 9.

Radi ostvarivanja uvida u naseljena mesta i katastarske opštine koje čine teritoriju opštine, grada i grada Beograda, vodi se evidencija naseljenih mesta, u skladu sa zakonom.

Član 10.

Označavanje naziva  naseljenog mesta, ulica, trgova i zgrada, kao i vođenje registra kućnih brojeva, ulica i trgova propisuje Vlada.


III.  OPŠTINE

Član 11.

Opština je osnovna teritorijalna jedinica u kojoj se ostvaruje lokalna samouprava, koja je sposobna da preko svojih organa samostalno vrši sva prava i dužnosti iz svoje nadležnosti i koja ima najmanje 10.000 stanovnika.
Opštine koje su obrazovane do stupanja na snagu ovog zakona mogu imati manje od 10.000 stanovnika.
Izuzetno, kada postoje posebni ekonomski, geografski ili istorijski razlozi, može se osnovati nova opština koja ima manje od 10.000 stanovnika.
Teritorija za koju se osniva opština predstavlja prirodnu i geografsku celinu, ekonomski povezan prostor, koji poseduje razvijenu i izgrađenu komunikaciju među naseljenim mestima, sa sedištem kao gravitacionim  centrom.
Postupak osnivanja, spajanja i ukidanja opština, kao i promena teritorije opštine, uređuju se ovim zakonom.

Član 12.

   Inicijativu za pokretanje postupka za osnivanje, ukidanje i promenu teritorije opštine može podneti skupština opštine ili 10% birača koji imaju prebivalište na teritoriji opštine na koju se promena odnosi.
   Uz inicijativu se podnosi analiza sa ekonomskim, prostornim, demografskim i drugim pokazateljima efekata promene koja se inicira. Grafički prikaz je obavezan sastavni deo podnete inicijative.
   Ako oceni da je predložena promena zakonita i opravdana, Vlada dostavlja Narodnoj skupštini predlog za raspisivanje savetodavnog referenduma.
   Narodna skupština, u skladu sa zakonom, raspisuje savetodavni referendum na kome se građani koji imaju biračko pravo i prebivalište na teritoriji opštine na koje se promena odnosi izjašnjavaju da li su „za” ili „protiv” promene koja se inicira.
   Smatra se da su građani podržali promenu koja se inicira, ako se za nju izjasnila većina od onih koji su glasali.
   Prilikom utvrđivanje predloga za izmenu zakona kojim se osniva, ukida ili vrši promena teritorije opštine, Vlada će voditi računa o rezultatima sprovedenog referenduma.

Član 13.

   Predlog zakona kojim se predlaže osnivanje, ukidanje ili promena teritorije opštine koji podnese narodni poslanik, skupština autonomne pokrajine ili najmanje 30.000 birača, mora  kao prilog sadržati analizu iz člana 12. stav 2. ovog zakona.
                         Pre razmatranja predloga zakona iz stava 1. ovog člana, kao i predloga zakona koji utvrdi Vlada, Narodna skupština raspisuje savetodavni referendum.
                          Narodna skupština prilikom odlučivanja o predlogu zakona iz stava 2. ovog člana, vodi računa o rezultatima sprovedenog referenduma.

Član 14.

   Nova opština se obrazuje spajanjem dve ili više postojećih opština ili izdvajanjem dela teritorije iz jedne ili više postojećih opština u novu opštinu.
   Opština se može ukinuti i njena teritorija pripojiti jednoj ili više postojećih opština.
   Promena teritorije opštine se vrši izdvajanjem naseljenog mesta iz sastava jedne opštine i pripajanje drugoj.
   Promenom teritorije opštine smatra se i izmena granica katastarskih opština koje obuhvataju nenaseljeno područje ukoliko se izvršenom izmenom deo katastarske opštine jedne opštine pripaja katastarskoj opštini druge opštine.

Član 15.

   Predsednik Narodne skupštine će raspisati izbore za odbornike skupštine nove opštine u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu zakona kojim je nova opština osnovana.
   Postojeće skupštine opštine kod kojih je došlo do promena teritorija  nastavljaju sa radom i vrše svoje nadležnosti i na teritoriji na kojoj je došlo do promena, do konstituisanja novih skupština opština.
   U novim opštinama obrazovaće se opštinska uprava, odnosno uprave za pojedine oblasti, u roku od 30 dana od dana izbora izvršnih organa opštine.
   Do obrazovanja opštinske uprave, odnosno uprava za pojedine oblasti iz stava 3. ovog člana i preuzimanja predmeta, njihove poslove obavljaju opštinske uprave, odnosno uprave za pojedine oblasti koje su imale mesnu nadležnost na toj teritoriji pre izvršene izmene.
   
Član 16.

     U Republici Srbiji opštine su:
..............................
..............................
Sačuvana

peMzije mladima!
Ljubo Gazivoda
Fetišist
*

Duh bunta: +131/-15
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2570



« Odgovor #161 poslato: 13.12.2007. 15:40 »

VI. AUTONOMNE POKRAJINE

Član 25.

Autonomne pokrajine su autonomne teritorijalne zajednice u kojima građani ostvaruju pravo na pokrajinsku autonomiju.

Član 26.

Republika Srbija ima Autonomnu pokrajinu Vojvodinu i Autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohija. Suštinska autonomija Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija  urediće se posebnim zakonom koji se donosi po postupku predviđenom za promenu Ustava.
Član 27.

Teritoriju Autonomne pokrajine Vojvodine čine teritorije sledećih opština: Ada, Alibunar, Apatin, Bač, Bačka Palanka, Bačka Topola, Bački Petrovac, Bečej, Bela Crkva, Beočin, Vrbas, Vršac, Žabalj, Žitište, Inđija, Irig, Kanjiža, Kikinda, Kovačica, Kovin, Kula, Mali Iđoš, Nova Crnja, Novi Bečej, Novi Kneževac, Opovo, Odžaci, Pećinci, Plandište, Ruma, Sečanj, Senta, Srbobran, Sremski Karlovci, Stara Pazova, Temerin, Titel, Čoka i Šid i gradovi: Novi Sad, Zrenjanin, Pančevo, Sombor, Sremska Mitrovica, Subotica.

Član 28.
Teritoriju Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija čine teritorije sledećih opština: Vitina, Vučitrn, Glogovac, Gnjilane, Gora, Dečani, Đakovica, Zubin Potok, Zvečan, Istok, Kačanik, Klina, Kosovska Kamenica, Kosovska Mitrovica, Kosovo Polje, Leposavić, Lipljan, Novo Brdo, Obilić, Orahovac, Peć, Podujevo, Prizren, Srbica, Suva Reka, Uroševac, Štimlje i Štrpce i grad Priština.

VII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 29.

Vlada će propisati označavanje naziva naseljenog mesta, ulica, trgova i zgrada, kao i vođenje registra kućnih brojeva, ulica i trgova, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 30.

Danom stupanja na snagu ovog zakona  prestaje da važi Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije („Službeni glasnik RS“, br. 47/91, 79/92, 82/92 - ispr, 47/94 i 49/99-dr. zakon).
Član 31.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
Sačuvana

peMzije mladima!
Ljubo Gazivoda
Fetišist
*

Duh bunta: +131/-15
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2570



« Odgovor #162 poslato: 13.12.2007. 15:42 »

O B R A Z L O Ž E NJ E


I.  USTAVNI OSNOV

   Ustavni osnov za donošenje Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije, sadržan je u članu 97. tačka 3. Ustava Republike Srbije, prema kome Republika Srbija uređuje i obezbeđuje teritorijalnu organizaciju Republike Srbije, kao i u članu 182. stav 4. i članu 188. stav 2. Ustava Republike Srbije, prema kojima se teritorija autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave, kao i  sedište jedinica lokalne samouprave određuje zakonom.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

   Teritorijalna organizacija Republike Srbije sada je uređena Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije („Službeni glasnik RS“, br. 47/91, 79/92, 82/92, 47/94 i 49/99). Prema ovom zakonu teritorijalnu organizaciju Republike Srbije čine opštine i gradovi kao teritorijalne jedinice u kojima se ostvaruje lokalna samouprava, grad Beograd kao posebna teritorijalna jedinica i autonomne pokrajine kao oblik teritorijalne autonomije.
   Novi Ustav Republike Srbije sadrži osnov za celovito regulisanje teritorijalne organizacije Republike Srbije, pokrajinske autonomije i lokalne samouprave, a Ustavni zakon za sprovođenje Ustava Republike Srbije predviđa usklađivanje ovog zakona sa Ustavom kao jedan od prioriteta, budući da je njegovo donošenje preduslov za primenu ustavnih odredbi o pokrajinskoj autonomiji i lokalnoj samoupravi. Takođe, Ustavnim zakonom za sprovođenje Ustava Republike Srbije je predviđeno da je stupanje na snagu novog Zakona o teritorijalnoj organizaciji, jedan od preduslova za sprovođenje izbora za poslanike u Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodina, odnosno za odbornike u skupštinama jedinica lokalne samouprave. Dakle, donošenje ovog zakona predstavlja osnov za uspostavljanje novog sistema pokrajinske autonomije i lokalne samouprave.
   U toku primene važećeg Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije, u skladu sa njegovim odredbama izvršene su promene u nazivima pojedinih naseljenih mesta i katastarskih opština (promena naziva naseljenog mesta i katastarske opštine „Zlokuća” u opštini Negotin u „Aleksandrovac“; promena naziva naseljenog mesta i katastarske opštine „Despotovac (selo)” u opštini Despotovac u „Vojnik“; promena naziva naseljenog mesta i katastarske opštine „Despotovac (varošica)” u opštini Despotovac u „Despotovac“; određivanje naziva novoobrazovanog naseljenog mesta „Stojković” u katastarskoj opštini „Gornje Nerodimlje” u opštini Uroševac; određivanje naziva novoobrazovanog naseljenog mesta „Beljina” u opštini Čačak; određivanje naziva novoobrazovanog naseljenog mesta „Stari Ledinci” u gradu Novom Sadu; promena naziva naseljenog mesta „Begejevci” u opštini Žitište, u „Torak”; promena naziva naseljenog mesta „Partizani” u opštini Aranđelovac, u „Darosava”; promena naziva naseljenog mesta „Orešković” u opštini Bačka Topola, u „Tomislavci”; promena naziva naseljenog mesta „Smrdić” u opštini Žitorađa, u „Izvor”, te sve ove promene treba da budu sadržane u Zakonu.
   Zakonom nije bilo regulisano u čijoj je nadležnosti propisivanje načina obeležavanja naseljenih mesta, ulica i trgova, što je dovodilo do različitih rešenja u opštinama, gradovima i gradu Beogradu.
   Predloženim rešenjima ne obrazuju se nove teritorijalne jedinice, već se zadržavaju postojeće, pri čemu se predviđa da i one jedinice lokalne samouprave koje ne ispunjavaju kriterijume u pogledu minimalnog broja stanovnika i dalje postoje kao opštine, ako su obrazovane pre stupanja na snagu ovog zakona.
        Prihvaćena je inicijativa Skupštine opštine Petrovac i predlaže se promena  naziva ove opštine u Petrovac na Mlavi. Naime, predloženi naziv je već  opšte prihvaćen i mnogo više je u svakodnevnoj upotrebi od sada važećeg.
   U toku primene Zakona o teritorijalnoj organizaciji i Zakona o lokalnoj samoupravi pokretane su inicijative iz više velikih opština, sa zahtevom da one dobiju status grada. Nesumnjivo je da na teritoriji Republike Srbije pored jedinica lokalne samouprave koje, u skladu sa dosada važećim propisima imaju status grada, postoje opštine koje su po svom sveukupnom potencijalu i po postojećim kapacitetima od velikog značaja za razvoj šireg područja koje, pored njihove, obuhvata i teritorije više susednih, manjih opština, koje se na njih oslanjaju. Novi Ustav sadrži osnov da se prilikom zakonskog uređivanja teritorijalne organizacije Republike Srbije upravo i ove okolnosti imaju u vidu, što otvara prostor da se i pojedine dosadašnje opštine utvrde kao gradovi. Istovremeno, povećanje broja gradova, koji u skladu sa novim Ustavnim rešenjima mogu imati nove i veće nadležnosti od onih koje pripadaju opštinama, značajno može da doprinese ravnomernom regionalnom razvoju Republike Srbije.


III.  OBJAŠNjENjE POJEDINAČNIH REŠENJA

Osnovne odredbe

   Osnovnim odredbama se definiše teritorijalna organizacija Republike Srbije, pojam teritorije opštine, grada i grada Beograda i njene granice, a takođe se utvrđuju osnovi za osnivanje novih jedinica lokalne samouprave, spajanje, ukidanje i promenu teritoriju postojećih, s tim da je bitna novina to što je osnivanje novih jedinica lokalne samouprave, ukidanje i promena teritorije postojećih, moguće samo po prethodno održanom referendumu na teritoriji te jedinice lokalne samouprave.

Naseljena mesta

   Predloženim odredbama kojima se uređuju pitanja koja se odnose na naseljena mesta utvrđen je pojam naseljenog mesta, vođenje evidencije naseljenih mesta, kao i davanje i promena naziva naseljenog mesta. Predviđeno je da je u nadležnosti Vlade da propisuje označavanje naziva naseljenog mesta, ulica, trgova i zgrada, kao i vođenja registra kućnih brojeva, ulica i trgova.

Opštine

   Opština je osnovna teritorijalna jedinica u kojoj se ostvaruje lokalna samouprava. Da bi građani zaista mogli da ostvare svoje ustavno pravo na lokalnu samoupravu, neophodno je da ova teritorijalna jedinica bude sposobna da preko svojih organa samostalno vrši sva prava i dužnosti iz svoje zakonske nadležnosti, što je posebno značajno u procesu decentralizacije vlasti. Upravo stoga, predloženo je rešenje prema kome je jedan od uslova za obrazovanje opštine i taj da ona ima najmanje 10.000 stanovnika. Uvažavajući zatečeno stanje, predlaže se da samo izuzetno, opštine koje su obrazovane pre stupanja na snagu ovog zakona, mogu imati i manji broj stanovnika. Izuzetno, kada postoje posebni ekonomski, geografski ili istorijski razlozi, mogu se osnovati nove opštine koje imaju i manje od 10.000 stanovnika.
   Teritorija opštine definiše se kao prirodna i geografska sredina, ekonomski povezani prostor koji poseduje razvijenu i izgrađenu komunikaciju među naseljenim mestima i, naravno, koji ima sedište kome gravitiraju sva naseljena mesta.
   Predviđen je i postupak osnivanja, spajanja i ukidanja opština, kao i promena njihove teritorije. Navedenim promenama, saglasno Ustavu, mora prethoditi referendum, koji je savetodavnog karaktera. Naime, pitanje teritorijalne organizacije je od značaja za celu Republiku i radi se o materiji koja se uređuje zakonom. Zbog toga referendum raspisuje Narodna skupština. Stav koji iznesu građani na referendumu, uzima se u obzir prilikom donošenja odluke, ali nije obavezujući za Narodnu skupštinu. Promenu teritorijalne organizacije mogu inicirati skupštine opština ili 10% birača koji imaju prebivalište na teritoriji opštine na koju se promena odnosi, a mogu je predložiti i ovlašćeni predlagači zakona.
                        Uređena je i nadležnost organa i pravni režim u prelaznom periodu, u slučaju  kada je dođe do obrazovanja novih opština.
   Potonjim odredbama obrazuju se konkretne opštine na teritoriji Republike Srbije, sa nazivima naseljenih mesta i katastarskih opština koje čine teritoriju svake od njih.
   
Gradovi

   Polazeći od onoga što je napred navedeno u razlozima za donošenje ovog zakona, stvoren je pravni osnov za obrazovanje većeg broja gradova.
   Velike opštine, koje imaju više od 100.000 stanovnika, predstavljaju ekonomski, administrativni, geografski i kulturni centar šireg područja i sposobne su da vrše i druge nadležnosti, osim onih koje su poverene opštini. Navedene kriterijume ispunjavaju postojeće opštine: Zrenjanin, Kraljevo, Kruševac, Leskovac, Pančevo, Smederevo, Subotica, Čačak i Šabac, koje se prema predloženim rešenjima obrazuju kao gradovi.
   Pored ovih, prema sadašnjim zakonskim  rešenjima postoje opštine koje ispunjavaju sve navedene kriterijume, osim minimalnog broja stanovnika koji je utvrđen za gradove. U određenim slučajevima, postoje posebni ekonomski, istorijski i geografski razlozi, koji su po svom značaju preovlađujući i nameću potrebu da se, izuzetno, predvidi mogućnost odstupanja od minimalnog broja stanovnika kao kriterijuma. Sadašnje opštine Valjevo, Vranje, Zaječar, Loznica, Novi Pazar, Sombor, Sremska Mitrovica i Užice, imaju poseban geografski položaj i izuzetan značaj za istočnu i južnu Srbiju, odnosno za Srem i Bačku i za zapadnu Srbiju. Za Vranje, Užice, Loznicu i Zaječar, karakteristično je da se nalaze u blizini državne granice i da predstavljaju značajan faktor u adekvatnom povezivanju sa susednim zemljama. Sremska Mitrovica, sa druge strane, ima sve karakteristike prirodnog, urbanog i komunalnog centra u Sremu, sa dugom tradicijom i razvijenom mrežom institucija. Dakle, geografski položaj, kadrovski i prirodni potencijal, sa već postignutim stepenom privrednog razvoja i velikim značajem za specifična područja Republike Srbije, opredelili su predlagača da predloži da se i ovih osam teritorijalnih jedinica, zajedno sa prethodno navedenim i uz već postojeće (Novi Sad, Kragujevac, Niš i Prištinu), takođe utvrde  kao gradovi.
   U skladu sa Ustavnim odredbama predviđena je mogućnost da teritorija grada bude podeljena na gradske opštine, što se utvrđuje statutom grada.

Grad Beograd

   Predložene odredbe definišu teritoriju grada Beograda i navode naseljena mesta i katastarske opštine koji čine njegovu teritoriju. Predviđeno je da se podela grada Beograda na gradske opštine utvrđuje statutom grada Beograda.

Autonomne pokrajine
   Definisane su teritorije autonomnih pokrajina, s tim da će se suštinska autonomija Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija urediti posebnim zakonom po postupku predviđenom za promenu Ustava.


IV.  FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA SPROVOĐENJE ZAKONA

   Za sprovođenje ovog zakona nisu potrebna dodatna sredstva u budžetu Republike Srbije.
Sačuvana

peMzije mladima!
Ljubo Gazivoda
Fetišist
*

Duh bunta: +131/-15
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Poruke: 2570



« Odgovor #163 poslato: 14.12.2007. 08:21 »

Da se razumemo, ovo gore je nacrt Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, dakle Demokratske stranke. Videćemo šta će na kraju od toga biti i kakvi će biti amandmani u Skupštini.
Sačuvana

peMzije mladima!
Domaci Zdajnik
Gradjanin
*

Duh bunta: +161/-101
Na mreži Na mreži

Poruke: 6581



WWW
« Odgovor #164 poslato: 23.12.2007. 04:19 »

Sjajno je što imamo ovaj dokument, dostavljen od strane g. Stojana, ovde na forumu. Prvi put da se upoznam sa stvarnim namerama DS-a o ovim važnim (ili najvažnijim) pitanjima za centralnu Srbiju.

Citat: Nacrt Zakona
Član 2.
Teritorijalnu organizaciju Republike Srbije čine opštine, gradovi i grad Beograd kao teritorijalne jedinice lokalne samouprave i autonomne pokrajine  kao oblik teritorijalne autonomije.

Mislim da na ovo neće stići nikakav amandman pošto se ustalilo to da Beograd ima poseban status u republici, ali moram iznova da naglasim, i uvek ću naglašavati, da nema ni govora o ravnopravnom statusu teritorija u državi koja na bilo koji način i iz bilo kog razloga favorizuje i ističe jednu svoju teritorijalnu jedinicu u odnosu na druge, pa bio to i glavni grad. Dakle, sasvim očito kršenje principa ravnopravnosti u članu 2.

Citat
Član 11.
Opština je osnovna teritorijalna jedinica u kojoj se ostvaruje lokalna samouprava, koja je sposobna da preko svojih organa samostalno vrši sva prava i dužnosti iz svoje nadležnosti i koja ima najmanje 10.000 stanovnika.
Opštine koje su obrazovane do stupanja na snagu ovog zakona mogu imati manje od 10.000 stanovnika.

Mislim da je ovo nepotrebno i sa formalne i sa sadržajne strane. Sa aspekta sadržaja, zašto bi Srbija trebalo da bude izuzetak i da svoje opštine ukrupnjuje do čak 10 hiljada stanovnika, dok se u razvijenim evropskim zemljama opština može obrazovati i od svega 2000 stanovnika? Čini mi se da princip decentralizacije nalaže usitnjavanje opština sa ciljem da se građanin oseća bližim administraciji i vlasti.

Naravno, sve to bi trebalo pratiti umanjenjem administracije na lokalnom nivou.

Citat
Član 12.
Ako oceni da je predložena promena zakonita i opravdana, Vlada dostavlja Narodnoj skupštini predlog za raspisivanje savetodavnog referenduma.
Narodna skupština, u skladu sa zakonom, raspisuje savetodavni referendum na kome se građani koji imaju biračko pravo i prebivalište na teritoriji opštine na koje se promena odnosi izjašnjavaju da li su „za” ili „protiv” promene koja se inicira.

Nije mi jasno samo iz kog razloga bi odjednom Vlada trebalo da se bavi ovim zadatkom? Zar to ne bi trebalo da rešava nadležni lokalni organ? Zašto bi vlada trebalo da se bavi pitanjem promena naziva oštine ili o tome hoće li se jedan deo neke opštine izjašnjavati o izdvajanju i, potom, o pripajanju nekoj drugoj opštini? Sve to govori da lokal još uvek nema dovoljno vlasti da bi razmišljao i donosio odluke koje se njega tiču.

Citat
Član 13.
Pre razmatranja predloga zakona iz stava 1. ovog člana, kao i predloga zakona koji utvrdi Vlada, Narodna skupština raspisuje savetodavni referendum.

I taj referendum bi morao da bude u nadležnosti lokalne samouprave, a ne republike i njene Vlade. Vlada bi morala da se bavi ozbiljnijim poslovima ili dati sektor Vlade naprosto ukinuti ukoliko bi nakon izvršene suštinske decentralizacije ostao bez posla.

Član 26.
Republika Srbija ima Autonomnu pokrajinu Vojvodinu i Autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohija. Suštinska autonomija Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija  urediće se posebnim zakonom koji se donosi po postupku predviđenom za promenu Ustava.

Dabome. No, ako se ne varam, g. Boško Ristić sebe proziva naročitim borcem za decentralizaciju i regionalizaciju Srbije. Gde je njegov učinak u ovom Nacrtu, budući da je i on član, i to predsedništva (ako se opet ne varam) stranke koja Nacrt piše? On je govorio da bi regionalizaciju trebalo sprovesti odozgo, što znači ustavno (što bi značilo da ovaj Zakon, odnosno Nacrt zakona ne bi smeo biti donet pre ustavne modifikacije dela koji se tiče teritorijalne organizacije). Kako je mogao da se složi sa ovim Nacrtom?

Citat
Član 27.
Teritoriju Autonomne pokrajine Vojvodine čine teritorije sledećih opština: Ada, Alibunar, Apatin, Bač, Bačka Palanka, Bačka Topola, Bački Petrovac, Bečej, Bela Crkva, Beočin, Vrbas, Vršac, Žabalj, Žitište, Inđija, Irig, Kanjiža, Kikinda, Kovačica, Kovin, Kula, Mali Iđoš, Nova Crnja, Novi Bečej, Novi Kneževac, Opovo, Odžaci, Pećinci, Plandište, Ruma, Sečanj, Senta, Srbobran, Sremski Karlovci, Stara Pazova, Temerin, Titel, Čoka i Šid i gradovi: Novi Sad, Zrenjanin, Pančevo, Sombor, Sremska Mitrovica, Subotica.

Jeste da me se ne tiče, ali čudi kako je moguće da se Vršac ne smatra gradom, a takvim se smatraju Pančevo, Sombor i Sremska Mitrovica za koje verujem da imaju i manji broj stanovnika, i manji potencijal kao teritorijalne jedinice.

Istovremeno, povećanje broja gradova, koji u skladu sa novim Ustavnim rešenjima mogu imati nove i veće nadležnosti od onih koje pripadaju opštinama, značajno može da doprinese ravnomernom regionalnom razvoju Republike Srbije.

Ovo je dvostruka prevara. Na koji način davanje statusa grada nekim opštinama može da doprinese ravnomernom regionalnom razvoju? Koji je to mehanizam koji im daje tu sposobnost? Po kojoj logici stvari neka teritorijalna jedinica zaslužuje da ima više nadležnosti i veći razvojni potencijal od drugih, i to prema Zakonu? Zar to nije osnovni uslov za teritorijalnu diskriminaciju i neravnomerni regionalni razvoj? A onda kako je moguće da se ne zapitaju zbog čega i onim opštinama manjeg kapaciteta ne bi trebalo pomoći i dati šansu da se razviju i tako dostignu standarde onih koji su navodno zaslužili status grada? Kako to da se, razmišljajući o tome kako dobijamo još neke gradove koji će samim tim imati neke prednosti u odnosu na ono što su pre bili, pa čak i ako to njima donese neke koristi i oživi ih, ne razmišljaju o tome kako bi trebalo da se osećaju ljudi u onim mestima koje neće biti te sreće da budu povlašćena kao gradovi? Zar je "biti grad" u stvari privilegija koja ti daje mogućnost za (ravnomerni) razvoj u odnosu na druge napredne teritorijalne jedinice?

Citat
Upravo stoga, predloženo je rešenje prema kome je jedan od uslova za obrazovanje opštine i taj da ona ima najmanje 10.000 stanovnika.

Svakako to ne može da bude kvalitetan odgovor. Redukcija administrativnog tela u opštinama koje okupljaju mnogo manje duša je praksa u svim razvijenim zemljama. Međutim, ovde bi bio veliki problem da DS redukuje svoj kadar na lokalnim pozicijama, pa se očigledno iz tog razloga taj rez izbegava.

Citat
Teritorija opštine definiše se kao prirodna i geografska sredina, ekonomski povezani prostor koji poseduje razvijenu i izgrađenu komunikaciju među naseljenim mestima i, naravno, koji ima sedište kome gravitiraju sva naseljena mesta.

Ovo je smešan deo, pogotovo ako imamo u vidu Srbiju južno od Beograda. Ali hajde da ne cepidlačim...

Citat
Naime, pitanje teritorijalne organizacije je od značaja za celu Republiku i radi se o materiji koja se uređuje zakonom. Zbog toga referendum raspisuje Narodna skupština. Stav koji iznesu građani na referendumu, uzima se u obzir prilikom donošenja odluke, ali nije obavezujući za Narodnu skupštinu.

Hahahahaha, ovo je najbolji deo. Pa, zaboga, kako je moguće da se udara toliko jak šamar građanima? Ovo deluje kao totalna komedija. Najpre da 10% građana podnese zahtev, a onda Narodna skupština izrađuje referendum, da bi na kraju glasovi na referendumu mogli da budu potpuno irelevantni za Narodnu skupštinu! Koja pozornica. Pozornica za totalne idiote!

Citat
Pored ovih, prema sadašnjim zakonskim  rešenjima postoje opštine koje ispunjavaju sve navedene kriterijume, osim minimalnog broja stanovnika koji je utvrđen za gradove. U određenim slučajevima, postoje posebni ekonomski, istorijski i geografski razlozi, koji su po svom značaju preovlađujući i nameću potrebu da se, izuzetno, predvidi mogućnost odstupanja od minimalnog broja stanovnika kao kriterijuma. Sadašnje opštine Valjevo, Vranje, Zaječar, Loznica, Novi Pazar, Sombor, Sremska Mitrovica i Užice, imaju poseban geografski položaj i izuzetan značaj za istočnu i južnu Srbiju, odnosno za Srem i Bačku i za zapadnu Srbiju. Za Vranje, Užice, Loznicu i Zaječar, karakteristično je da se nalaze u blizini državne granice i da predstavljaju značajan faktor u adekvatnom povezivanju sa susednim zemljama. Sremska Mitrovica, sa druge strane, ima sve karakteristike prirodnog, urbanog i komunalnog centra u Sremu, sa dugom tradicijom i razvijenom mrežom institucija. Dakle, geografski položaj, kadrovski i prirodni potencijal, sa već postignutim stepenom privrednog razvoja i velikim značajem za specifična područja Republike Srbije, opredelili su predlagača da predloži da se i ovih osam teritorijalnih jedinica, zajedno sa prethodno navedenim i uz već postojeće (Novi Sad, Kragujevac, Niš i Prištinu), takođe utvrde  kao gradovi.

I ovo je čista komedija. Kao kada bi ljudima ograničavali prava s obzirom na to koliko su razvijeni, visoki, lepi, bogati... Pa, zaboga, valjda bi trebalo podsticati one opštine koje nisu dovoljno razvijene da se mogu razviti. Ali uvek je efikasnije govoriti o novim, višim statusima. Kao kada nekoga unapredite u firmi samo da bi držao jezik za zube o tome kako je svejedno na kojoj ste poziciji, plata vam je uvek jednako bedna.
Sačuvana

- Četvrti broj časopisa Zapad [download]
- Političke komentare ostavljajte i na www.differentia-nis.org (nije neophodno registrovati se!)
Stranice: 1 ... 9 10 [11] 12 13 ... 15   Idi gore
  Pošalji ovu temu  |  Štampaj  
 
Prebaci se na: